| Autor: Želimir Koščević U fokusu – ogledi o hrvatskoj fotografiji Izdavač: Školska knjiga, Zagreb Godina izdanja: 2006. Jezik: hrvatski Br. stranica: 184 Uvez: meki, 13.5 x 19.5 cm ISBN: 953-0-61435-7 Područje: povijest fotografije Kazalo/Indeks: da Cijena: 136,00 knPročitajte članke o drugim naslovima u foto-lektiri. |
 |
_____________________________________________
Piše: Davor Žerjav (autor knjiga Promišljati fotografski, Kôd fotografske slike, LICA i Kreativna makrofotografija)
U fokusu – ogledi o hrvatskoj fotografiji
Knjiga „U fokusu“ Želimira Koščevića zbirka je sastavljena od 23 zasebna eseja koji se izravno bave autorskim fotografskim pristupom i analizom fotografija hrvatskih autora. Izuzetak su dva eseja – jedan o fenomenu fotomatona i jedan o novinskoj fotografiji katastrofe cepelina „Hindenburg“. Autor u svojoj knjizi obrađuje sljedeće teme:
1. Franjo Pommer: Ivan Kukuljević Sakcinski, 1856.;
2. Karlo Drašković: Skok grofa Erdödyja I., Novi Marof, 1895.;
3. Bela Čikoš-Sesija: Studija akta, oko 1900.;
4. Vladimir Guteša: Zrinjevac na tijelovsku procesiju, Zagreb, 1902.;
5. Ivana Meller Tomljenović: Diktatura u Jugoslaviji, 1929./1930.;
6. Fotomaton, 1930.;
7. Tošo Dabac: R5222, 1937.;
8. Katastrofa cepelina „Hindenburg“, „Novosti“, Zagreb, 10. svibnja 1937.;
9. Žorž Skrigin: Zbjeg (Knežpoljka), 1944.;
10. Viktor Hreljanović: Refleks u okruglom, 21. kolovoza 1955.;
11. Mladen Grčević: Kairo, Citadela, 1956.;
12. Milan Pavić: Gromače, 1958.;
13. Nikola Vučemilović: Na Peristilu, 1958.;
14. Braća Ante i Zvonimir Brkan: Stoik, 1958. / Iz Liliputa, 1954.;
15. Mladen Tudor: Zagreb 1967.;
16. Braco Dimitrijević: Nepoznati prolaznici koje sam sreo u 11:15, 16:23 i 18:11, 1971.;
17. Mio Vesović / Tomislav Gotovac: Zagreb, volim te!, 1981.;
18. Josip Klarica: Glava tune, 1982.;
19. Petar Dabac: Lieber Pero, 1989. – …;
20. Boris Cvjetanović: Nerežišće, 1991.;
21. Pavo Urban: Posljednje slike, 6. prosinca 1991.;
22. Ivica Kiš: Iva, iz ciklusa 500 portreta, 2000. – 2001.;
23. Boris Berc: Grimasa 2003.
Autor je zahvaljujući svojoj profesiji i velikoj istraživačkoj znatiželji pristupio nacionalnom fundusu fotografija hrvatskih autora vrlo zrelo i promišljeno. Dopuštajući veliku slobodu svojoj imaginaciji, invenciji i zahvaljujući velikom teoretskom i praktičnom iskustvu Koščević je svojim tekstovima na svjetlo dana doveo svoj profesionalni i osobni pogled na 23 fotografska fenomena koji do njegovog pothvata nisu obrađeni na taj način. S pravom si dopušta luksuz objavljivanja vlastitih stavova i kritiziranja odnosa hrvatskog društva prema vlastitom nacionalnom blagu. Upravo ta britka i hrabra kritika maćuhinskog odnosa hrvatskih institucija prema umjetničkoj, dokumentarnoj i novinskoj fotografiji, te odnosa prema blagu povijesti nacionalne fotografije možda je i najvredniji sloj njegovih tekstova. U svojim iskazima, međutim, nije kivan ni pretjerano negativan; unatoč svim nevoljama nacionalne fotografije više je orijentiran na iznošenje pozitivnog u samom fotografskom izrazu.
Kad piše o fotografiji, Koščević se osvrće na likovnu, estetsku, društveno-socijalnu, povijesnu te ponekad i na tehničku stranu. Odabrane fotografske radove stavlja u široki kontekst pa eseji djeluju vrlo zanimljivo i pitko. Kronološki poredak radova sugerira da je povijesnost važna komponenta autorovog rakursa s kojeg sagledava hrvatsku fotografiju. Njegova knjižica nije kompletno obuhvatila recentna djela i stvaratelje u Hrvatskoj. U jednoj svojoj rečenici i upozorava da u Hrvatskoj nedostaje fotografski leksikon kao jedno potpunije djelo o povijesti hrvatske fotografije. Osjeća pomalo i grižnju savjesti što nije u knjigu uklopio još neke autore i djela. Svejedno, njegovi su eseji zahvaljujući stručnosti i originalnosti u pristupu pravo malo blago naše fotografske literature. Stavljajući odabrane fotografije u kontekst društva, vremena, hrvatskih i svjetskih prilika, estetike i svog osobnog kuta gledanja, Koščević je svoje eseje vrlo kompletno zaokružio. Kao cjelina, knjiga djeluje poput dobrog i korisnog priručnika za upoznavanje značaja i stanja hrvatske fotografije kroz povijest te kao vrijedna knjiga za upućivanje u dublje sfere fotografske umjetnosti općenito.
Knjiga je ilustrirana kvalitetnim reprodukcijama fotografija o kojima govori u svojim esejima.
Želimir Koščević – životopis
Prof. Želimir Koščević rođen je u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i etnologiju, radio kao upravitelj Galerije Studentskog centra u Zagrebu, od 1980. do 2004. kao viši kustos i muzejski savjetnik u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Trenutno je programski savjetnik Foto galerije Lang u Samoboru. Bio je i honorarni predavač za kolegij Muzeologija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1992. do 1995. bio je urednik za umjetnost 20. stoljeća u Leksikografskom zavodu, na projektu Enciklopedija hrvatske likovne umjetnosti. Od 1996. do 2002. bio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog komiteta ICOM-a u dva mandata. Redoviti je član strukovne grupacije IKT (Međunarodna asocijacija za razmjenu izložbi), AICA-e i ICOM-ova Komiteta za muzeje moderne umjetnosti. Član je ULUPUH-a.
Objavio je više od 500 studija, kritika i članaka u zemlji i inozemstvu te niz knjiga o modernoj i suvremenoj umjetnosti: Ispitivanje međuprostora (1978.), EXAT 51 (1979.), Muzeji u prošlosti i sadašnjosti (1979.), Zvonimir Lončarić – monografija (1981.), Biennale u Veneciji i jugoslavenska moderna umjetnost 1895. – 1988. (1988.), Julije Knifer – monografija (1990.), Tošo Dabac (1994.), Ivan Kožarić – monografija (1996.), Fotografska slika (2000.), Ante Kuduz – monografija (2000.), Nedovršene teme prošlog stoljeća (2002.).
One comment: