| Autor: Zlatko Gursky Svjetloslikarstvo. Knjiga o fotografiranju. Izdavač: Matica hrvatska, Karlovac Godina izdanja: 1998. Jezik: hrvatski Br. stranica: 228 Uvez: meki, 23 x 18 cm ISBN: 953-6018-17-9 Područje: opći priručnik Kazalo/Indeks: ne Cijena: 80,00 kn (antikvarijat) Pročitajte članke o drugim naslovima u foto-lektiri. |
 |
_____________________________________________
Piše: Davor Žerjav (autor knjiga Promišljati fotografski, Kôd fotografske slike, LICA i Kreativna makrofotografija)
O knjizi Svjetloslikarstvo
Sam Gursky na početku knjige ističe kako je naslov „Svjetloslikarstvo“ knjiga dobila po fenomenu svjetla kojim se u fotografiji slika i to već od vremena egipatskih piramida, a podnaslov „Knjiga o fotografiranju“ posljedica je njegovog uvjerenja da bi prije rasprave o fotografiji kao rezultatu fotografiranja svakako prvo trebalo naučiti fotografirati. I to je njegovo „Svjetloslikarstvo“ – knjiga o fotografiranju. Autora je tijekom cijeloga njegova života fotografija okupirala svojom tehnikom i tehničnošću. Zato je i svoju knjigu koncipirao tako se većim dijelom posvetio tehnikama snimanja i proučavanju tehničkih karakteristika fotografske optike, kemije i praktičnog rada s kamerom.
Iako je knjiga pisana prvenstveno za korisnike filmske, tj. analogne fotografije, ona će biti od velike koristi i suvremenim digitalnim fotografima poglavito zbog izvrsno obrađenih poglavlja o otkriću i povijesnom razvoju fotografije te poglavlju o zakonima optike. U prvome dijelu knjige „Otkriće i povijesni razvoj“ autor vrlo detaljno i sustavno obrađuje problematiku povijesti tehničkih izuma u fotografiji – od predfotografskoga vremena u kojem su postupno otkrivani zakoni optike, preko izuma camere obscure i njezine primjene u slikarstvu pa sve do otkrića foto-kemijskih procesa. Nevjerojatnom preciznošću autor je usustavio sve poznate fotografske procese i probleme s kojima su se izumitelji i praktični fotografi susretali od početka svjetloslikarstva do kraja 20. stoljeća. Veliki naglasak u ovome poglavlju daje se na otkriće kemijskih procesa i fotografskih procesa fiksiranja latentne slike na fotografski medij uz potanko pojašnjenje napretka optičke moći objektiva i osjetljivosti emulzije na svjetlo i njihovog utjecaja na fotografsko bilježenje stvarnosti.
U drugome poglavlju koje se bavi zakonima optike autor piše o svim mogućim tehničkim karakteristikama objektiva – od vrsta leća, nastanka optičke slike, izoštravanja, pogrešaka leća (sferne aberacije, distorzije, kromatske aberacije, astigmatizma, kome, odbljesaka), vidnog ili slikovnog polja, vidnog kuta, svjetlosne jačine objektiva, zakona reciprociteta, oštrine u dubinu, otvora objektiva, oštrine crteža, do temeljnih jednadžbi. Osim toga piše i o različitim nastavcima za objektive i vrstama objektiva. To drugo poglavlje nosi podnaslov „Irealna slika“ – dakle, ovdje se raspravlja o optičkoj zamišljenoj slici koja se tek fiksiranjem pretvara u realnu sliku. Ako vas interesira optika u fotografiji – to je knjiga koju svakako morate pročitati.
U trećem dijelu Gursky se bavi „Srebrnom slikom“ (dakle, realnom, fiksiranom) i procesima koji se zbivaju u tamnoj komori. U tom poglavlju na klasični se način obrađuje tematika koja će zanimati svakoga onoga tko sam razvija svoje fotografije u tamnoj komori.
U četvrtome dijelu „Praktični rad – o kameri“ Gursky savjetuje čitatelja o nabavci kamere koja će zadovoljiti njegove prohtjeve i želje.
Knjigu preporučam svakome istinskome ljubitelju fotografije koji se želi dublje upoznati s poviješću tehničkoga i praktičnoga napretka fotografije i naprednim teorijskim osnovama optike, a u cijelosti ju preporučam svima koji fotografiraju na film.
O autoru
Zlatko Gursky rođen je 1911. u Karlovcu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a studij medicine u Zagrebu. Prvu samostalnu izložbu fotografije imao je u Karlovcu 1926. i otada je samostalno izlagao 22 puta, a sudjelovao je i na internacionalnim salonima umjetničke fotografije u Luxembourgu, Leipzigu i Bologni. Godine 1949. na tečaju „Foto-kino saveza narodne tehnike“ u Karlovcu prvi je predavač. Bavio se tehničkim problemima fotografije. Specijalizirao je 1961. godine medicinsku fotografiju kod Zeissa u Oberkochenu i na Sveučilišnoj klinici u Münchenu. Crtežima i fotografijama ilustrirao je domaće i strane medicinske revije i udžbenike. Od 1950. živi i radi u Zagrebu.
