Nastavljamo s drugim dijelom članka o IC fotografiji. Prvi dio pogledajte ovdje.

Estetika IC fotografije

Možda bi sad bilo dobro reći da infracrvene fotografije pejzaža pružaju najkontrastnije i najzanimljivije fotografije, no to vas ne mora priječiti da infracrvenu fotografiju radite s drugim motivima. Za mene je draž infracrvene fotografije to što s motivima koji su nam svima poznati mogu prikazati nekakvu drugačiju stvarnost. Nitko od nas ne zna kako izgleda svijet oko nas promatran u infracrvenom spektru, bez plave, zelene, žute i svih ostalih boja. Objekti na fotografiji poznati su nam, no boje nisu baš onakve na kakve smo navikli. Ako pak ostanemo u crno bijeloj varijatni dobivamo gotovo crno nebo sa jako svijetlim, gotovo bijelim područjima koja predstavljaju ono što mi vidimo kao zelenilo.

Volim reći da je IC fotografija kao dječja bojanka. Kadriranjem i okidanjem dobivamo osnovne konture, a o nama kao autorima ovisi kako i s kojim bojama obojana će ta fotografija završiti.

Kao što vidimo iz primjera, ljetni prizor iz prirode postaje potpuno drugačiji zabilježen u IC tehnici.

Kada fotografirati u IC tehnici?

Iako se uvijek može fotografirati u IC spektru, ipak ćemo najdojmljivije fotografije dobiti u vrijeme kad ima dovoljno sunčeve svjetlosti i još bitnije, dovoljno biljne mase (lišća, trave) koja će reflektirati najviše IC svjetlosti. Iz mojeg iskustva, na kontinentu je to od ožujka do studenog dok u primorju treba izbjegavati ljeto zbog toga što je onda vegetacija u pravilu suha, a ono što je zeleno je obično bor i maslina koji imaju puno manju površinu koja će reflektirati IC svjetlost. Naravno, ovo je samo vodilja, vi slobodno eksperimentirajte u svako doba godine i u svakavim uvjetima, najbolje je da se uvjerite sami. Također, očito neće biti noćne IC fotografije.

Traženje motiva.

Motivi mogu biti svakakvi, tu nema nekakve mudrosti. Treba reći da će nebo i voda uvijek biti tamni jer naravno, ne reflektiraju IC svjetlost, dok će oblaci, trava, lišće, cvijeće biti svjetli jer klorofil u njima pomaže da se IC svjetlost od njih odbija nazad u okolinu. Dobro je također reći da se IC svjetlost “probija” kroz izmaglicu pa će nam objekti u daljini često biti jasniji nego kad radimo klasičnu fotografiju. Stoga, šume, drveće i jezera često izgledaju jako efektno u IC fotografiji. Arhitektura i ljudi ako su uklopljeni u zelenilo također ispadaju zanimljivo, pomalo vanzemaljski.

Moj način rada je da kad dođem do mjesta gdje ću fotografirati, prvo promotrim scenu golim okom, tako da filtar stavim ispred očiju i ako procijenim da ima dovoljno zanimljivih detalja, tada ću i kadrirati s aparatom. Ako se pitate u nedoumici, da, naravno da vidimo kroz taj filtar golim okom. 🙂 Oku treba dati nekoliko sekundi da se privikne na promjenu i tada vidite jako crveni svijet sa jako bijelim površinama onoga što je inače zeleno. Napominjem da ni slučajno ne gledate direktno u sunce kroz niti jedan filtar, pa tako ni kroz IC.

Nakon što kadriram i postavim fokus (obično na hiperfokalnu duljinu) stavim filtar ispred objektiva i napravim ekspoziciju. Kako sam prije i napisao, koristim nemodificirani DSLR aparat tako da će fotografija tražiti ISO od 200 do 400 i ekspoziciju od 20 do 30 sekundi pri f11.

Preporučam da vam sunce uvijek bude negdje iza leđa ili sa strane. Ne samo zato jer ćete dobiti kvalitetnije osvjetljenu scenu, nego će vam se desiti i manje svjetlih točaka o kojima sam prije pisao. Jer, ako vam je sunce vidljivo u objektivu ili vam je dosta okomito na os objektiva, sigurno ćedoći do odbijanja svjetla od filtra do prednjeg elementa pa nazad i ako imate bilo kakve komadiće nećistoće na filtru ili objektivu, to će vam se prikazati i kao svijetle točke preko kadra što ćete u naknadnoj obradi poprilično teško očistiti.

Također, pametno je zakloniti i tražilo aparata da vam i kroza nj ne bi dolazio višak svjetla zbog duže ekspozicije. Ovaj zadnji savjet vam nije toliko bitan ako korisitite kompaktne aparate koji nemaju optičko tražilo, odnosno ako imate modificirani aparat jer su vam tada i kratke ekspozicije.

Nakon fotografiranja – obrada

Iako je moguće koristiti fotografije onako kako ih je aparat zabilježio, ja ipak više volim poigrati se bojama i dobiti efektnu IC fotografiju. Ponekad ću je samo prebaciti u crno bijelu, ali puno češće ću probati dobiti jednu efektnu plavo bijelu, ili možda crvenkasto plavu fotografiju. Završne boje ovise o onome kako se osjećam taj dan, što mi odgovara u toj konkretnoj fotografiji, a što ne…

Što se obrade tiče, naravno podrazumijeva se da ćete fotografirati na digitalnom negativu, dakle RAW formatu. S obzirom da će na fotografiji biti relativno puno digitalnih manipulacija da bi se manje gubilo na kvaliteti.

Ono što ja prvo napravim na svojim fotografijama unutar programa za obradu tih sirovih fotografija, je da naglasim kontraste. Dakle, dodatno (ako je potrebno) zatamnim nebo i posvijetlim dijelove koje želim imati svijetlijima na završnoj fotografiji.

Poslije toga, u mješalici boja (chanel mixeru) zamjenim kanale. U crvenom kanalu crvenu stavim na 0, plavu na 100. Kliknite na donju sliku da se otvori u većoj veličini.

Zatim u plavom kanalu plavu na 0, a crvenu na 100. Kliknite na donju sliku da se otvori u većoj veličini.

No, to su tek početne vrijednosti, igram se sa svim brojevima dok ne dobijem ono što mi odgovara. Obično je to blizu tih početnih vrijednosti, no ne nužno. Posljednji korak je poigrati se dodatno krivuljama kako bih dobio veći kontrast na fotografiji.

Ponekad, boje koje dobijemo jednostavno ne ispadaju u redu, možda su blijede ili vuku na zelenkastu ili nešto slično. Tada ću fotografiju prebaciti u crno bijelu varijantu, naglasiti kontraste i to je to.

Također je zanimljivo naći staro, golo stablo obasjano suncem i staviti ga u kadar tako da je iza njega crno nebo, kao na ovoj fotografiji.

Da zaključim, IC fotografija pruža puno kreativnih mogućnosti. Ja se s njom bavim nešto duže od dvije godine i sve konkretne stvari ovdje napisane pisao sam iz vlastitog iskustva. Imate li još kakvo pitanje, želite li još kakav savjet, molim upišite ga u komentar i odgovoriti ću čim uzmognem.

U pripremi članka sam koristio sljedeće materijale:
http://en.wikipedia.org/wiki/Infrared
http://en.wikipedia.org/wiki/Infrared_photography
www.infraredphoto.eu/Site/GentleIntro1.html

• Tweet
• Pin It

Comments

comments