Ne želim zvučati kao protivnik tehnologije i napretka, naprotiv i sam koristim digitalne fotoaparate, pametne telefone i računala, ali u nastavku ću govoriti u korist znanja i vještine nasuprot tehnološkoj nadmoći opreme. Najveća prednost digitalne fotografije je ujedno i njezina najveća mana. Iz godine u godinu proizvođači izbacuju nove modele fotoaparata i sav fokus korisnika je na uvijek novoj tehnologiji a ne na tehnici i znanju. Korisnici su vrlo često uhvaćeni u zamku kada misle da će im novi fotoaparat omogućiti stvaranje boljih fotografija. Tehnički će one biti kvalitetnije zbog napretka u razvoju tehnologije, no sadržajno će ostati na početnom nivou (često vrlo niskom) i tu dolazimo do točke kada je ponosni vlasnik novog super-modernog fotoaparata razočaran svojom akvizicijom jer se obećanje proizvođača o snimanju “boljih fotografija” nije ostvarilo.
U čemu je kvaka? Fotografija se ne mjeri DxO bodovima ni MTF krivuljama, pa ni brojem pixela o kojima se raspravlja na brojnim forumima diljem interneta. Fotografija nastaje u nama, kao odraz našeg htijenja, znanja i stanja duha. Tehnologija je tu sporedna, ali ju treba perfektno savladati. Želite li snimati dobre fotografije prvo morate upoznati svoj fotoaparat. Mnogi poznati fotografi su rekli da kamera mora postati dio nas, da kada fotografiramo ne razmišljamo o gumbićima i postavkama već da osjetimo trenutak, motiv, svjetlo i kadar. Kada ste savladali opremu potrebno je naučiti gledati i promišljati fotografski. To učenje nikada ne prestaje i nažalost teže je naučiti gledati fotografski nego savladati korištenje opreme ili programa za obradu fotografija. To je stoga jer smo naučili doslovno gledati svijet oko sebe bez da razmišljamo kako promatrano utječe na nas.
Prilikom
šetnje prirodom često mi nešto privuče pogled i poželim to snimiti. Kad sam na Dravi tada je to obično neka stijena. Zbog čega upravo ta stijena između njih stotinu? Prestanem li gledati stijenu i počnem razmišljati o tome što me privuklo k njoj napravio sam prvi korak prema boljoj fotografiji i razumijevanju onoga što fotografijom želim izreći. Možda me nije privukla stijena već mreškanje vode ispred nje ili prekrasna refleksija neba načičkanog crvenkastim oblacima. Ako me privukla stijena, trebao bih naglasiti njezin oblik, veličinu i strukturu. Ako je to kretanje vode, tada bih trebao posvetiti pažnju načinu na koji se preljeva preko stijene, kako se mreška ispred nje i kako sve to utječe na reflektiranje svijetla. Shodno načinu na koji želim prikazati kretanje i karakter vode trebam prilagoditi i brzinu zatvarača. Ako me privuklo svijetlo zalaska i izgled neba, moram odlučiti koji filtar koristiti da scena izgleda prirodno i da prednji plan bude kvalitetno osvijetljen. Trebao bih biti svjestan kako taj zalazak utječe na moje osjećaje i raspoloženje te ih prenijeti na fotografiju. Kada uspijete cjelokupno iskustvo, dakle sve što čujete, vidite, sve o čemu razmišljate i na što vas scena podsjeća, prenijeti na fotografiju ona će biti uspješna i kvalitetna.
Kako doći do svega ovoga što sam nabrojao? Ponudit ću nekoliko od prije poznatih koraka prema kvalitetnijem fotografskom viđenju i promišljanju.
Prvi je korak gledanje tuđih fotografija, po mogućnosti nekog od majstora fotografije, nekoga kome se divite i tko vam je uzor. Posudite ili kupite knjige i potrošite neko vrijeme proučavajući ih. Zapitajte se što vas privlači na tim fotografijama. Kakva je kvaliteta svijetla na njima, kompozicija i kojim se motivima bave. Neki od mnogih mojih uzora su Ansel Adams, Ian Plant, Patrick di Fruscia, Francesco Gola, Jay Patel.
Sigurno ste u mogućnosti posjetiti poneku izložbu fotografija. Pogledajte što rade ljudi oko vas, čime su zaokupljeni, kako prezentiraju svoje motive na radovima i svoje radove. Možda će vas neki od njih inspirirati da napravite nešto novo.
Osim fotografija toplo preporučam da pogledate i likovne radove starih i modernih majstora slikarstva. Neovisno o tehnici i razdoblju poučno je pogledati kako se oni odnose prema svojim motivima, kako su izražavali svoje emocije. Osobno volim pogledati djela pripadnika Američke “Hudson River School” kojoj između ostalih pripadaju: Thomas Cole, Albert Bierstadt i Frederic Edwin Church. 
S druge strane svijeta između ostalih zanimljiv mi je Rus Ivan Shishkin.
.
Čitajte što više. Od povijesti umjetnosti preko knjiga o pojedinim fotografima do općenitih i specijaliziranih fotografskih priručnika. Tako učimo o tehnikama i što je još važnije, likovnom jeziku fotografije, mislima i idejama koje su skrivene iza nastanka određene fotografije.
Prijavite se na fotografsku radionicu. To je jedan od najpopularnijih načina za brzo savladavanje fotografskih tehnika. Bilo da je to jednodnevna radionica ili više dnevni tečaj, rad u grupi i na terenu može biti vrlo stimulativan za vaše vještine i samopouzdanje. Uz stručnog voditelja lako ćete savladati prepreke na putu prema boljim fotografijama.
Fotografirajte što više. Vježba čini majstora i treba iskoristiti svaku priliku da fotografirate. Motiv je manje bitan. Bitno mu je posvetiti svu pažnju prilikom fotografiranja. Nemojte se bojati snimiti lošu fotografiju. Ni slikar ne realizira svaku skicu koju nacrta. Digitalna fotografija vam dopušta da obrišete fotografiju kojom niste zadovoljni i snimite novu. Mnoge okolnosti utječu na fotografiju pa slobodno snimajte koliko vas volja. Snimite isti motiv kada ste različito raspoloženi, u različitim vremenskim i svjetlosnim uvjetima i promatrajte kako to utječe na fotografiju.
S vremenom, fotoaparat će postati dio vas, svijet ćete promatrati pomnije i prilike za dobru fotografiju bit će sve češće.
