ICM (Intentional Camera Motion) ili Namjerno pomicanje fotoaparata za vrijeme ekspozicije

Iza ove kobasice od naslova krije se jednostavna tehnika koja donosi dašak svježine među ustaljene načine fotografiranja a prakticira se tako da za vrijeme trajanja ekspozicije pomičete fotoaparat.

ICM šuma 1

Iako nije nova, relativno mali broj fotografa se koristi njome a posebno je popularna među fotografima pejzaža jer je za njihove motive jako pogodna. 

Nastavi čitati “ICM (Intentional Camera Motion) ili Namjerno pomicanje fotoaparata za vrijeme ekspozicije”

Jesenji blues

Jesen je godišnje doba koje započinje bogato i raskošno poput kraljice a završava kao djevojčica sa šibicama, bogatstvo plodova i boja na početku zamjenjuju magla, kiša i snijeg na njezinu kraju. Ta pretežno tužna, tmurna i hladna završnica tema je ovog članka.

Početkom studenog započinje jesenski blues. Niske noćne temperature već se protežu na veći dio dana, tmurni oblaci sve su češći na nebu i nerijetko se nastavljaju na jutarnje magle. Uvjeti su to koji većinu ljudi drže u toplini doma, daleko od prirode koja se sprema za prvi snježni pokrivač. Ipak, poput izboranog lica starca koje portretnom fotografu predstavlja savršeni motiv i vrhunski izazov za fotografiranje, tako i priroda pri kraju svog godišnjeg ciklusa tjera pejzažnog fotografa da upregne sve svoje znanje i vještinu da u većini ljudi neuglednom krajoliku pronađe emociju kojom će udahnuti život svojoj fotografiji .
To je doba godine kad je teško pronaći motivaciju za izlazak u hladno i vlažno okruženje. No, pratite li iole ozbiljnije scenu pejzažne fotografije, sigurno ste naišli na poneku fantastičnu maglovitu i tmurnu fotografiju snimljenu negdje na Britanskom otočju. Upravo je ovo doba godine kad i kod nas možete doživjeti barem dio tog ugođaja.
Ako se pitate što i kako fotografirati u ovo neugledno doba godine, pripremio sam nekoliko prijedloga i primjera.
Kasnojesenska jutra, iako ponekad sunčana, ipak su češće tmurna ili ogrnuta koprenom magle. U takvim jutrima svoje motive najčešće pronalazim na obalama rijeke Drave. Obično na rijeku stignem prije svitanja. Mada lokacije uz Dravu na kojima fotografiram već dobro poznajem, volim doći ranije kako bih imao vremena osjetiti atmosferu i pripremiti se za fotografiranje. Sama priprema više se svodi na mentalnu prilagodbu i razmišljanje o potencijalu scene nego na samu tehničku pripremu.

Uz rijeku uvijek ima dovoljno motiva koji ovisno o vremenskim uvjetima zahtijevaju različite pristupe. Kad je vrijeme lijepo i oblaci lagano klize nebom a izmaglica zastire pogled u daljinu, mir narušava tek žubor rijeke. Sunce je još iza obzora ali visoki nježni oblaci već su u dosegu njegovih zraka koje ih boje nježnim ružičastim tonovima. Fotografija „Oblaci i valovi“ prikazuje upravo takav prizor. Hodajući obalom naišao sam na dio gdje rijeka traži novi prolaz kroz šljunčano korito. Zaintrigirali su me valići čije je prelijevanje preko kamenja, obasjano ranim svjetlom, odražavalo ružičaste oblake u visini.

Valovi i oblaci

Nastavi čitati “Jesenji blues”

Fotografiranje silueta

Kukljica

Silueta je slika nekog motiva predstavljena uniformnom površinom jedne boje, najčešće crne. Rubovi siluete vjerno ocrtavaju obris subjekta dok unutar nje nema vidljivih detalja. U fotografiji, silueta nastaje tako da neproziran objekt (osobu, predmet ili scenu) postavimo ispred izvora svjetlosti i eksponiramo na svijetlu pozadinu. Zbog razlike u svjetlini pozadine i objekta (veliki dinamički raspon) pozadina će biti pravilno eksponirana za razliku od objekta koji će biti potpuno crn. Što je veća razlika u svjetlini objekta i pozadine to će biti lakše snimiti siluetu.

Nastavi čitati “Fotografiranje silueta”

Fotografski izlet – Arboretum Opeka

Dvorac Opeka Želite li malo promijeniti okolinu ne morate se uputiti na more ili u planine, predlažem vam da posjetite prekrasan park arboretuma Opeka u općini Vinica. Ukupne površine od oko 65 hektara park nudi mnoštvo fotografskih motiva. Počevši od, doduše, ruševnog dvorca preko park šume i mnoštva egzotičnih vrsta stabala do jezera s lopočima, svatko od ljubitelja prirode pronaći će nešto za sebe. Najprije rečenica-dvije o povijesti parka. Dvorac i park oko njega postoje od 17. stoljeća, a njegovo plansko oblikovanje započinje u 19. stoljeću kada je u vlasništvu grofova Drašković. Prelaskom u vlasništvo grofa Bombellesa započinje intenzivnije uređenje parka kojeg uređuje u engleskom stilu te u njega doprema egzotične vrste drveća i ukrasnog raslinja. Smatra se da je službeno uređenje arboretuma započelo 1860. godine. Otprilike današnji izgled arboretum je poprimio početkom 20. stoljeća. Nakon 1945. godine imanje je nacionalizirano i od tada o njemu brigu vode državne institucije.

Nastavi čitati “Fotografski izlet – Arboretum Opeka”

Radionica Zeleni vir – špilja Muževa hiša

U ovom nastavku Pejzažne kuharice pozabavit ćemo se drugom zanimljivom lokacijom u geomorfološkom rezervatu prirode Zeleni vir. Špilja Muževa hiša nalazi se na kraju staze koja vodi kroz kanjon Vražji prolaz, dvadesetak metara iznad potoka Jasle. U prošlosti je služila kao utočište lokalnom stanovništvu pred napadima Turaka. Danas u sebi skriva čovječju ribicu, zaštićenu endemsku vrstu. Fotografski gledano, špilja je zahtjevan motiv zbog ekstremnih svjetlosnih uvjeta koji tamo vladaju, od svijetlog ulaza do potpunog mraka u unutrašnjosti. Za prilaz u unutrašnjost špilje neophodna je baterijska svjetiljka dok pri fotografiranju za osvjetljavanje scene možemo koristiti bljeskalicu ili baterijsku svjetiljku. U oba slučaja koristio sam tehniku slikanja svjetlom. U najkraćim crtama, slikanje svjetlom je osvjetljavanje scene umjetnim izvorima svjetla kako bismo naglasili određene karakteristike motiva.

Špilja Muževa hiša - Zeleni vir

U ovoj najjednostavnijoj primjeni te tehnike ja sam za vrijeme trajanja ekspozicije baterijskom svjetiljkom osvjetljavao scenu ispred fotoaparata naglašavajući dijelove scene koji su mi bili interesantni. Na drugoj fotografiji koristio sam bljeskalicu koja nije bila povezana s fotoaparatom te sam za vrijeme trajanja ekspozicije opalio nekoliko bljeskova u raznim smjerovima kako bih osvijetlio što veću površinu.

Muževa hiša - slikanje svjetlom, bljeskalica

Da sam koristio jedan bljesak i bljeskalicu pričvršćenu na fotoaparat, to ne bi bilo izvedivo. U unutrašnjosti špilje bi se osim jezera dalo naći još zanimljivih motiva, no ja ću se sada pozabaviti ulazom. Zbog velikog dinamičkog raspona ulaz predstavlja izazov za svakog fotografa. Kako su zidovi špilje prilično vlažni, na njima se lijepo reflektira svijetlost izvana. Zbog šume koja okružuje ulaz u špilju ta je svjetlost zelene boje i savršeno se stapa s teksturom uglačanih zidova. Želio sam u jednoj fotografiji zabilježiti tu teksturu obojanu suptilnom zelenom bojom, siluete Filipa i mene na ulazu te prekrasnu zelenu šumu vani. Dakako da to nije moguće izvesti snimanjem samo jedne ekspozicije pa sam pribjegao tehnici spajanja dvije snimke u jednu o čemu smo već pisali. Najprije nekoliko tehničkih podataka o obje fotografije. Ključ za uspješno spajanje je stabilan tronožac koji će osigurati da na obje fotografije imate identičan kadar. Za prikaz refleksije na zidu špilje koristio sam slijedeće postavke fotoaparata: f/8, 15 sekundi ekspozicija, ISO osjetljivost senzora 100.

Tekstura zida špilje: f/8, 15sec, ISO 100

Za siluete na ulazu i šumu postavke su bile: f/8, 1/5s, ISO 100.

Siluete: f/8, 1/5sec, ISO 100

Stapanjem te dvije fotografije u jednu i korekcijom u Photoshopu dobio sam fotografiju kako je i zamišljena na terenu.

Blend u PS-u

Dakle, osim tehničkog znanja, vrlo je bitno imati viziju kako želimo da gotova fotografija izgleda te tome prilagoditi rad na terenu. O svemu tome bit će riječi na radionici koju smo pripremili za vas. Za kraj još jedna fotografija sa samog ulaza u špilju. Upotrebom širokokutnog objektiva uspio sam obuhvatiti veći dio otvora sa djelom unutrašnjosti. Iako je ovdje dinamički raspon manje ekstreman i uspio sam scenu prikazati jednim snimkom, ipak je bilo potrebno prilagoditi snimanje kasnijoj obradi.

Muževa hiša - ulaz

Poznato je da kod digitalne fotografije najviše šuma izlazi na vidjelo kada u obradi posvjetljavamo sjenovita područja. Stoga je poželjno eksponirati tako da dobijemo svijetlu, ne preeksponiranu fotografiju kojoj ćemo u obradi lagano potamniti presvijetle dijelove.

Više o radionici možete pročitati ovdje.