Predavanje o podvodnoj fotografiji – Nikola Hrženjak

_MG_1512Nikola Hrženjak, naš relativno novi član, u četvrtak 24. listopada na redovitom sastanku Fotokluba Čakovec održao je dvosatno predavanje o podvodnoj fotografiji kojom se bavi već godinama. Za članove FKČK to je bila sjajna prilika iz prve ruke upoznati se s mnogim čarima podvodne fotografije. Nikola se bavi ronjenjem od 2001. i zbog ljubavi prema fotografiji specijalizirao se u podvodnoj fotografiji kojom se bavi od 2003. Sudjeluje u državnim i međunarodnim natjecanjima u podvodnoj fotografiji na kojima je uspješan i osvaja nagrade. Zbog zakonskih ograničenja u Republici Hrvatskoj i sigurnosnih razloga roni do dubine od 40 metara.

Na predavanje je donio svoju foto-opremu koju koristi pri zaronima te je upoznao članove s elementima opreme – fotoaparatom i objektivima koje koristi (prije je koristio Olympus  e-330, sada koristi Canon 600D s širokokutnim objektivom i makro-objektivom), podvodnim kućištem (Ikelite), nastavcima za objektive (portovima), flash-rasvjetom (125 W i 200 W) i s nekoliko svojih vlastitih rukotvorina koje je izradio kako bi bolje kontrolirao rasvjetu pod vodom. Izradio je usmjerivače za flash-rasvjetu od optičkih vlakana za makro fotografiju i snoot s raznim maskama za modeliranje svjetla pomoću plastičnih cijevi i staklenih leća. Osim toga, preradio je i kućište za fotoaparat koje je prilagodio modelu fotoaparata koji koristi. Nakon demonstracije opreme za podvodno snimanje, upućivanja u tehnike snimanja pod vodom i priča o raznim dogodovština koje je doživio za vrijeme ronjenja, Nikola je pokazao mnoštvo svojih sjajnih fotografija koje je proteklih godina snimio u moru, u rijeci Dravi i u potopljenim rudnicima Budimpešte. Predavanje i demonstracija bili su izrazito zanimljivi pa donosimo nekoliko fotografija s predavanja i nekoliko autorskih fotografija. Pogledajte ih u nastavku.

_MG_1518 

Nastavi čitati “Predavanje o podvodnoj fotografiji – Nikola Hrženjak”

Zlatni i plavi sat, pejzažni eldorado

Prošli tjedan smo se odmorili od mora šetnjom prekrasnim arboretumom Opeka, no danas ćemo se vratiti ljetnim morskim pejzažima koji su fotografirani u smiraj dana, trenutcima kada je svjetlo vrlo zanimljivo, ponekad i čarobno.

DSC_2868

Iako smo nešto o ovoj temi već u kuharici pisali, danas ćemo termine iz naslova podrobnije obraditi. Treba reći da su to večernja doba dana kada ljudi koji su na odmoru obično kreću na šetnju uz obalu, kad se vjetar često smiri i nastane bonaca. U to vrijeme i oni koji nemaju prevelikih fotografskih ambicija mogu uz malo volje napraviti vrlo zanimljive fotografije koje će se rado gledati u kratkim zimskim danima koji naravno uvijek dolaze!

Krenimo s onim koji dolazi prije (barem uvečer), zlatnim satom. Iako ne traje punih sat vremena, već dosta kraće, radi se o vremenu netom prije i nakon zalaska sunca za horizont. Kako svjetlost sunca putuje pod mnogo položenijim kutem te prolazi kroz atmosferu dobija crveniju boju i biva prigušeno pa su sjene mnogo blaže, ako su uopće vidljive. Nebo (a pogotovo oblaci iznad horizonta) dobivaju sve nijanse crvene boje, čiji intenzitet ovisi o stanju u atmosferi, položaju i tako dalje. O tome i o dobu godine ovisi i trajanje zlatnog sata a u jednadžbu treba još dodati i geografsku poziciju na kojoj se nalazimo. Ako ste blizu sjevernog pola, tada u zimi sunce i ne zalazi pa taj zlatni sat može trajati satima. No u našim krajevima će trajati mnogo kraće. Ali dovoljno za napraviti dobre fotografije ako ste na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Gornja fotografija nastala je za jednog zlatnog sata, oko 20:10h 11. kolovoza. 20 sekundi trajala je ekspozicija da bi se zabilježili detalji na dnu mora, a da se spriječi preeksponiranje neba korišten je gradacijski ND filtar. Kako na nebu praktički nije bilo oblaka, primjetite pastelnu boju koje je nebo dobilo.

DSC_8970

Ova fotografija nastala je također tijekom zlatnog sata, 10. kolovoza u 20:15 h, a ekspozicija je trajala 6 sekundi. Treba reći da na ovoj lokaciji u to doba godine sunce zalazi oko 20:05 h, dakle obje fotografije nastale su pet do deset minuta nakon zalaska.  Kako je bio malo oblačniji dan, sunčeva svjetlost je bila prigušena oblacima, tako da oblaci na ovoj fotografiji nemaju vatrene crte koje bi im sunce inače nacrtalo. Stoga je fotografija tonalno mnogo mirnija, pastelnija.

DSC_8925

Iako su pejzažistima oblaci na nebu uvijek dobrodošli, ponekad su na krivom mjestu u tankom sloju razvučeni preko horizonta. To je dobra prilika za korištenje teleobjektiva da bi se sve to malo približilo. Ova fotografija nastala je 9. kolovoza u 20:40. Na 135mm pri ekspoziciji od 4 sekunde. Sunce inače i zalazi točno iza kopna na fotografiji, što se može vidjeti po jarkoj crvenoj boji iznad horizonta. Teleobjektivom sam približio slojeve oblaka čija boja ide od gotovo ljubičaste prema svijetlo žutoj. Kako možete vidjeti, ova fotografija nastala je više od pola sata nakon što je sunce zašlo za horizont, pa je u ovom slučaju zlatni sat trajao trideset, četrdeset minuta. No, to samo zahvaljujući korištenju teleobjektiva.

 DSC_2759

Pogledamo li ovu fotografiju, vidjet ćemo da smo već debelo zagazili u plavi sat. Plavi sat je dio dana između zalaska sunca i dolaska potpunog mraka, a lako ga je prepoznati po karakterističnoj bofatoj plavoj boji neba, a i već se naziru zvijezde. Na ovoj fotografiji ta boja je na gornjoj trećini fotografije ispod tamnog neba. Ako pažljivo pogledate, desno od sredine kadra, na horizontu ćete vidjeti isti kadar koji je prikazan na fotografiji nastaloj teleobjektivom. Te dvije fotografije nastale su gotovo u isti tren, ova je snimljena 9. kolovoza u 20:43 h. No, s razmakom od jedne godine. Ali kako je vrijeme zalaska isto, jasno pokazuje razliku koju čini odabir objektiva. Ekspozicija na ovoj fotografiji je trajala 30 sekundi na ISO 100. Dio iznad horizonta je tako svijetao zbog duge ekspozicije koju sam morao imati da bih uspio zabilježiti oblak na već mračnom nebu.

DSC_8985

Na dvije preostale fotografije prikazat ću kombiniranje prirodnog i umjetnog svjetla u plavom satu. Na gornjoj fotografiji opet imamo kombinaciju plavog i zlatnog sata, ali je za količinu narančaste boje na horizontu zaslužna duga ekspozicija (30 sekundi na iso 200) i oblaci koji su se tu zadržavali pa se svjetlost već odavno zašlog sunca imala gdje zaustavljati. Ova fotografija nastala je 10. kolovoza u 20:52 h. Kadriranjem sam ipak ostavio dio plavog, već skoro mrklog neba na gornjem rubu fotografije. Upaljena ulična rasvjeta pridonjela je zanimljivosti  inače crnog dijela tla iznad horizonta, a i ležaljka je djelomično osvjetljena tom istom rasvjetom.

DSC_7951

Na posljednjoj danas prikazanoj fotografiji imamo potpunu ljepotu i mirnoću plavog sata. Za razliku od svih prethodnih fotografija, ova gleda prema istoku, dakle sunce mi je zapalo iza leđa i njegova boja može se samo nazrijeti na oblacima u daljini. Fotografija je nastala 4. kolovoza u 20:50 h. Ekspozicija je bila 30 sekundi na ISO 100. Možete primjetiti i zvijezdu u gornjem desnom dijelu fotografije koja se ponešto razvukla zbog dužine ekspozicije.  Upaljena rasvjeta dodala je još jedan element mirnoj fotografiji kraja dana na malom jadranskom otoku.

Iako sam ja sve ove fotografije napravio navečer, zlazni i plavi sat postoje i ujutro, s time da mjenjaju poredak. Kako noć prolazi i svitanje se bliži, prvo kreće plavi sat. Kojeg naravno slijedi zlatni.

Točna vremena zalaska i izlaska sunca, trajanja sumraka i mnogo više za vašu lokaciju možete saznati pomoću programa The photographer’s ephemeris o kojem smo u kuharici već pisali.

Nadam se da vam je ovaj članak dao pokoju ideju za duge ljetne večeri. Iako su ovdje morski kadrovi, sve ovo važi i za rijeku, jezero ili planinu. Imate li dodatnih pitanja, slobodno ih postavite na koji god način vam odgovara, a ako vam se članak čini korisnim, podijelite ga sa svojim prijateljima na društvenim mrežama!

Ljeto nam se vratilo!

Kako nam ljeto i kalendarski sasvim približilo, vrijeme je da se i mi u pejzažnoj kuharici pozabavimo morskim motivima. Iako su svi savjeti koje smo dosad objavili primjenjivi na sve geografske širine i dužine, danas ćemo se baviti kadrovima nastalima uz samu obalu ili čak i u moru, pa je radni naslov; priđimo bliže, smočimo noge!

Vama koji živite blizu ili na moru mali podsjetnik, a nama ostalima koji ga ne vidimo toliko često  prijedlog mogućih motiva.

DSC_9340

Za početak, iako mnogi ne vole kamenite plaže, nego su im ljepše pješčane kakve viđamo u tursitičkim katalozima, fotografu kamenite plaže i obale nude mnogo više fotografskih mogućnosti kombiniranja raznih elemenata obale, života na rubu obale i tako dalje. Kako sam već naveo, priđite bliže. Dođite do samog ruba i ondje potražite kadrove koje će vam (pogotovo uporabom širokokutnog objektiva) omogućiti stvaranje zanimljivih blizu-daleko kompozicija. To naravno ne znači da su pjeskovite plaže lošije za fotografiranje, samo neće biti toliko raznovrsnosti.

No, da vas upozorim na početku, budite oprezni. Rubovi obale uz more su naravno skliski, stijene su često oštre i valovi varljivi. Imajte dobru obuću koja se neće sklizati, kad nađete mjesto gdje biste postavili stativ ili se možda sagnuli da nešto fotografirate, promatrajte ponašanje valova nekoliko minuta. Jer, možda će prvih deset valova na potpuno isti način pogoditi stijene oko vas, ali onaj dvanaesti će se razbiti na drugom mjestu i poprskati vas i opremu. Dok ćete se vi osušiti, vaša oprema možda baš i neće najbolje prihvatiti kupanje u slanoj vodi. Također pratite plovila koja prolaze nedaleko od vas. Dok vam čamci s malim motorima i jedrilice neće raditi velike valove, brzi i veliki gliseri mogu napraviti stvarno velike valove, koji će do vas doći i nekoliko minuta pa čak i duže nakon što prođu. Tiho i iznenada! Stoga, oprez!

Na prvoj fotografiji nisam morao brinuti ni o oštrim stijenama ni o visokim valovima. Nastala je nakon svitanja u jutarnjoj bonaci. Aparat je bio na stativu, nekih pola metra iznad površine, korišten je i polarizacijski filtar. Sunce je izašlo iznad obzora i počelo obasjavati morsko dno, osvjetljavajući pijesak čije crte su mi poslužile kao linije vodilje prema gornjem dijelu fotografije. Svjetlost sunca je dodalo trodimenzionalnost crtama na dnu, a igra svjetla s valićima dodala je još jedan element razigravajući do kraja taj prednji plan. U srednjem planu imamo kristalno plavo more u kojem se nazire refleksija kopna, a da bi doživljaj bio potpun na nebu se naziru lagani jutarnji oblaci. Vjerujte, koliko god se (na godišnjem) teško dignuti  rano ujutro da bi se dočekao izlazak sunca, toliko više vrijedi provesti to vrijeme fotografirajući i sve završiti jednim prekrasnim kupanjem kad na plaži još nema nikog. Smile

DSC_8412

Dobra je preporuka tražiti kadrove na obalama koje su okrenute otvorenom moru. Tamo ćete i za ne posebno vjetrovitog dana imati valove dovoljno visoke da se lome o obalu, a opet ne toliko visoke da se morate skrivati od njih. Jednostavnu kompoziciju koja prati liniju stijene prema daljini začinilo je komešanje valova. Uz nešto oblaka na nebu već imate dinamičnu fotografiju. Ovdje sam aparat spustio gotovo do stijene, 20-ak cm iznad.

DSC_5883

Imate li (ne)sreću da se desi koji kišoviti dan, nemojte ga prespavati nego uzmite fotoaparat i siđite do obale. More boje olova je vrlo fotogenično, a mali dinamički raspon omogućit će vam da stvorite sjetne, pomalo hladne fotografije koje zovu na promišljanje. Na ovoj fotografiji sam produžio ekspoziciju (30 sekundi) da bih dobio mirnu fotografiju gdje su more i nebo fluidnih linija koje prekidaju oštre linije stijena i krajolika u zadnjem planu.

DSC_6035

S druge strane, sunčan dan bez ijednog oblačka na nebu dobar je za kupanje i sunčanje, no baš i nije za fotografiju. Ali, imamo li lijepo čisto more možda nam i ne treba nebo prošarano oblacima? Na primjer, na ovoj fotografiji aparat je postavljen na stativ dvadesetak centimetara iznad povšine mora i dobili smo mnogo teksture na površini i ispod nje, a refleksija bijele plohe trajekta na moru vodi nam oko od nemirnog prednjeg do mirnog zadnjeg plana fotografije.

DSC_5963

Ako se i nećete dizati prije svitanja zbog fotografije, sigurno ćete poći na večernju šetnju. Zašto ne završiti dan s jednom fotografijom večernjeg spokoja? Samo treba naći zanimljivo mjesto gdje ćete staviti aparat, poput ovog procjepa između stijena. Na ovoj fotografiji ekspozicija je trajala 158 sekundi (više od dvije i pol minute) što znači da je osim stativa trebao i daljinski ili žičani okidač. Primjetite da se more skroz zamutilo dok je u ovom procjepu bilo puno manje kretnje mora pa se i naziru  obrisi ispod površine koji svojom bojom čine kontrast prema pretežno naračastom tonu fotografije.

Nadam se da sam vam dao neke ideje. Imate li pitanja, svakako ih postavite u komentarima ispod članka! Ako vam se članak svidio, možete ga podijeliti sa svojim prijateljima na društvenim mrežama. U svakom slučaju i dalje pratite kuharicu, za nove savjete kako i što na moru!

Pejzažna fotografija: kompleksna obrada (krivulje)

U novom nastavku prikazivanja obrade pjezažne fotografije, obrađujemo zalazak sunca na plavom nam Jadranu. Kompleksnost iz naslova dolazi iz velikog dinamičkog raspona zabilježenog na fotografiji. Treba reći da je korišten ND8 gradacijski filtar (zatamnjuje tri blende) da bih ujednačio prednji i zadnji plan. Kako je sunce već bilo blizu obzora i sakriveno iza nešto oblaka, a da se zabilježi kretanje valova  koristio sam  dužu ekspoziciju (3 sekunde), fotografija je ukupno nešto svijetlija od idealne. No to sam napravio planirano kako bih imao dovoljno detalja u stijenama u prednjem planu, računajući da mi dinamički raspon senzora daje dovoljno manevarskog prostora u obradi. Za početak, prikazujem originalnu fotografiju iz aparata, zajedno s pripadajućim histogramima.

originaloriginal_histogramoriginal_RGBhistogram

Nastavi čitati “Pejzažna fotografija: kompleksna obrada (krivulje)”

Autor tjedna, Dalibor Horvat!

Evo nas ponovo, u seriji “Svaki tjedan, autor jedan!” sa novim članom FKČK. Danas je na redu Dalibor Horvat koji nas podsjeća na more i ljeto  sa svojom serijom fotki nastalih na ljetovanju na otoku Pagu. Da, vrijeme je da se pomalo krenemo spremati za putovanja. 🙂

Ukratko o tebi?
Dalibor Horvat, zaposlen u struci, po zanimanju farmaceutski tehničar, suprug, otac…

[wppa type="photo" photo="48" size="403"][/wppa]

Fotografija, zašto?
Bijeg od pogana i bludnog svijeta i želja za prosvjetljenjem, te potraga za odgovorima kuda i kamo dalje.

Fotografija, od kad?
Od kad mi je svijetla ne razmišljajući o ničemu (čak sam srljao i u tami bez blica) a intenzivnije (ali ne pretjerano) od 2008. godine kada sam pribavio prvi dSLR i počeo čak „malo“ razmišljati o istoj! S obzirom na količinu slobodnog vremena, još se uvijek tražim ne bi li se profilirao, i mogao izdvojiti „ono“. Fotografija mi je hobi i s toga fotkam sve, ali najviše me privlače portreti, ulična, putopisna i dokumentarna fotografija.

[wppa type="photo" photo="52" size="600"][/wppa]

Fotografija, kako?
Digitalno a ponekad, ali samo ponekad, volim odlutati i u svijet analogije. Dok na „češlju“ (obscura) još nemam iskustva.
Do sada sam sudjelovao na dvije zajedničke izložbe FKČK-a, a jedna fotka mi je skoro i prodana!

[wppa type="photo" photo="51" size="426"][/wppa]

Fotografija, kuda i kamo dalje?

Skromnost je vrlina skromnih ljudi!

Vođen time, neću ništa reći. Neka vrijeme pokaže svoje!

[wppa type="photo" photo="50" size="403"][/wppa]

Za kraj, nešto o ovoj kolekciji fotki?

Kolekcija nastaje za vrijeme trajanja godišnjeg odmora, kad se mogu potpuno opustiti u lutanjima i …

[wppa type="photo" photo="49" size="403"][/wppa]