Priya Hemenway: Tajni kod

Autor: Priya Hemenway
Tajni kod
Zlatni rez – tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću
Izdavač: VBZ, Zagreb
Godina izdanja: 2009.
Jezik: hrvatski
Br. stranica: 204
Uvez: tvrdi, 21,5 x 19,5 cm, ovitak
ISBN: 978-953-304-052-3
Područje: likovna umjetnost
Kazalo/Indeks: da (kazalo pojmova)
Cijena: 180,00 kn.Pročitajte članke o drugim naslovima u foto-lektiri.
            702_resize_300

_____________________________________________

logo_foto_lektira

PišeDavor Žerjav (autor knjiga Promišljati fotografskiKôd fotografske slikeLICA i Kreativna makrofotografija)

O autorici – Priya Hemenway

Priya Hemenway pohađala je sveučilište McGill u Montrealu, gdje je studirala matematiku i klasični grčki. Nakon toga je 20-tak godina živjela u Indiji proučavajući istočnjačku misao i filozofiju, meditaciju i istočnjačke svete spise. Danas živi u okolici San Francisca i bavi se pisanjem i fotografijom. Piše uglavnom o religijskoj i mudroslovnoj tematici.

 

O knjizi: Tajni kod (Zlatni rez – tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću)

 

Prva knjiga koju prikazujemo u foto-lektiri iz područja teorije likovne umjetnosti bavi se problemom zlatnog reza ili božanske proporcije. Zašto bi uopće knjige iz likovne umjetnosti bile zanimljive fotografima? Fotografija je vizualna umjetnost i u povijesnim prilikama puno mlađa od slikarstva, kiparstva i arhitekture. Zato fotografija svoje znanje mora temeljiti na iskustvima starijih vizualnih umjetnosti. Tajni kod, kako autorica naziva zlatni rez, poznat je u povijesti umjetnosti i znanosti još od vremena starih Grka. Euklid (slavni grčki matematičar) prvi je riječima opisao zlatni rez. Od njegovog vremena (pa i prije) taj se princip obilato koristi u arhitekturi, umjetnosti i znanosti sve do današnjih dana. Uočavamo ga u građi biljaka i životinja, u grčkoj arhitekturi, piramidama, gotičkim katedralama, ljudskom tijelu, kompoziciji umjetničkih slika, itd. Ova knjiga ne predstavlja samo mnogostruke oblike zlatnog reza u prirodi, umjetnosti, arhitekturi, glazbi i znanosti, nego i njegove inačice poput zlatne spirale u unutrašnjem uhu čovjeka. S više od tristo ilustracija i grafičkih prikaza, ona istražuje uzbudljiva pitanja zakona svemira i skrivenog “božanskog plana” koji se u njemu otkriva.

Nastavi čitati “Priya Hemenway: Tajni kod”

Geometričnost fotografije III.

(predavanje održano u Fotoklubu Čakovec 22. 3. 2012.)

sažetak: U narednoj seriji predavanja bavit ćemo se geometričnošću fotografije. Dotaknut ćemo neka područja geometrije koja su od presudne važnosti za razumijevanje geometričnosti fotografije. U prvom dijelu bavit ćemo se geometrijom općenito (tj. onim segmentima koji su važni za fotografiju) i formatom, u drugom dijelu centrom, polovinom, trećinom, zlatnim rezom i Fibonaccijevim brojevima, a u trećem dijelu simetrijom, ravnotežom i geometrijskim elementima fotografije.

piše: Davor Žerjav, autor knjige „Promišljati fotografski“

 

Geometričnost fotografije III.

 

8. Simetrija

Etimologija riječi simetrija su dvije grčke riječi: sim = jednako; metria = mjerenje. Simetrija je u hrvatskom jeziku višeznačna riječ i znači skladnost, sukladnost, uzajamnu podudarnost ili razmjernost dijelova cjeline. Najčešće se upotrebljava u području geometrije u kojem označava svojstvo geometrijskog lika da se nasuprot svakoj točki s jedne strane neke njegove osi nalazi odgovarajuća točka na istoj udaljenosti s druge strane. Zato možemo govoriti o simetričnim ili pravilnim likovima u geometriji (krug, kvadrat, pravokutnik, paralelogram, jednakostraničan i jednakokračan trokut, itd.). Njihova ljepota počiva na temeljima simetričnosti. Osim za likove govorimo i o općoj simetričnosti ravnine u odnosu na zadanu os, te o simetričnosti prostora u odnosu na neku plohu.

Nastavi čitati “Geometričnost fotografije III.”

Geometričnost fotografije II.

(predavanje održano u Fotoklubu Čakovec 2. 2. 2012.)

sažetak: U narednoj seriji predavanja bavit ćemo se geometričnošću fotografije. Dotaknut ćemo neka područja geometrije koja su od presudne važnosti za razumijevanje geometričnosti fotografije. U prvom dijelu bavit ćemo se geometrijom općenito (tj. onim segmentima koji su važni za fotografiju) i formatom, u drugom dijelu centrom, polovinom, trećinom, zlatnim rezom i Fibonaccijevim brojevima, a u trećem dijelu simetrijom, ravnotežom i geometrijskim elementima fotografije.

piše: Davor Žerjav, autor knjige „Promišljati fotografski“

Geometričnost fotografije II.


3. Centar

Centar je središte fotografije i ujedno najvažniji njezin dio. Za centar se uobičava smatrati da je peta točka formata (uz ostale četiri vršne točke). Centar je najuočljivija i najjača točka fotografije. Nalazi se na sjecištu velikih dijagonala ili na sjecištu polovina (vertikalne i horizontalne). Osobine su mu statičnost, mirnoća, ukočenost i nepokretnost. Fotografska se slika najčešće počinje promatrati iz centra radijalno.

Nastavi čitati “Geometričnost fotografije II.”