Fotoklub Čakovec

Piše: Davor Žerjav (autor knjige Promišljati fotografski)

Foto lektira je serija tekstova / prikaza knjiga koje služe kao uobičajena lektira zaljubljenicima u fotografiju. Naša je namjera potaknuti čitanje knjiga o fotografiji radi boljeg informiranja, stjecanja znanja i iskustva iz izvora koji je još uvijek donekle pouzdaniji i sustavniji od internetskih izvora informacija.

Spisak prikazanih djela s vremenom ćemo korigirati i nadopunjavati, a prikaze ćemo se truditi objavljivati redovito. Radi lakšeg snalaženja u foto lektiri knjige smo uvjetno podijelili u područja fotografije koje obuhvaćaju svojim sadržajem na opće priručnike, teoriju fotografije, specijalizirane priručnike, teoriju boje, obradu fotografije, povijest fotografije / nacionalne fotografije, fotomonografije te teoriju i povijest likovne umjetnosti. Kao što je vidljivo, u foto lektiru su ušla i djela koja nisu iz područja fotografije, ali su vrijedni izvori informacija i znanja za fotografe.

Svaki prikaz sadrži osnovne informacije o knjizi (dimenzije, opseg, opremu, izdavača, ISBN, okvirnu cijenu, jezik), kraći tekst o sadržaju knjige te mali kritički osvrt na knjigu, tj. njenu praktičnu vrijednost za čitatelja. Ograničili smo se na izdanja na hrvatskom i engleskom jeziku.

(predavanje održano u Fotoklubu Čakovec 22. 3. 2012.)

sažetak: U narednoj seriji predavanja bavit ćemo se geometričnošću fotografije. Dotaknut ćemo neka područja geometrije koja su od presudne važnosti za razumijevanje geometričnosti fotografije. U prvom dijelu bavit ćemo se geometrijom općenito (tj. onim segmentima koji su važni za fotografiju) i formatom, u drugom dijelu centrom, polovinom, trećinom, zlatnim rezom i Fibonaccijevim brojevima, a u trećem dijelu simetrijom, ravnotežom i geometrijskim elementima fotografije.

piše: Davor Žerjav, autor knjige „Promišljati fotografski“

Geometričnost fotografije III.

8. Simetrija

Etimologija riječi simetrija su dvije grčke riječi: sim = jednako; metria = mjerenje. Simetrija je u hrvatskom jeziku višeznačna riječ i znači skladnost, sukladnost, uzajamnu podudarnost ili razmjernost dijelova cjeline. Najčešće se upotrebljava u području geometrije u kojem označava svojstvo geometrijskog lika da se nasuprot svakoj točki s jedne strane neke njegove osi nalazi odgovarajuća točka na istoj udaljenosti s druge strane. Zato možemo govoriti o simetričnim ili pravilnim likovima u geometriji (krug, kvadrat, pravokutnik, paralelogram, jednakostraničan i jednakokračan trokut, itd.). Njihova ljepota počiva na temeljima simetričnosti. Osim za likove govorimo i o općoj simetričnosti ravnine u odnosu na zadanu os, te o simetričnosti prostora u odnosu na neku plohu.

Čakovec, 21. ožujka 2012.

Sa zadovoljstvom objavljujemo vijest da smo sa Olympus-om uspostavili suradnju koja će nam omogućiti da na predstojećim radionicama “Osnove digitalne fotografije” sa polaznicima radimo na DLSR aparatu E-510, te sa novim “mirorless” sistemom PEN! Olympus-u zahvaljujemo na suradnji i vjerujemo da će ova suradnja donijeti veću vrijednost našim radionicama jer će se polaznici moći direktno upoznati sa tehnologijama koje im možda u ovom trenutku nisu dostupne.

Čakovec,  5. ožujka. 2012.
Drago nam je što opet možemo najaviti popularne fotoradionice fotokluba Čakovec: “Osnove analogne fotografije”, “Osnove digitalne fotografije” te čak dvije radionice pejzažne fotografije, “Kalnik” te “Drava”.

Osnove… kreću od 7. travnja, dok pejzažne kreću nakon što se prijave minimalno tri polaznika. Više informacija saznajte na stranicama posvećenima radionicama!

Detalj sa skupštine

Čakovec, 5. ožujka 2012.

U subotu, 3. ožujka održana je redovna skupština Fotokluba Čakovec. Članovi kluba prihvatili su izvještaj predsjednika o radu u protekloj godini, financijski izvještaj iz 2011. g. te najave financijskog izvještaja za 2012. i programa rada Fotokluba za 2012. g. Ovdje donosimo najavljeni plan:
1. Obilježavanje Svjetskog dana Camere obscure u travnju
2. Zajednička klubska izložba u Centru za kulturu Čakovec
3. Daljnja promocija i prodaja knjige “Promišljati fotografski”
4. Održavanje Radionica Osnova digitalne fotografije,  i Osnova analogne fotografije te radionice pejzažne fotografije
6. Izdavanje biltena u vezi obilježavanja 5. godišnjice FKČK
7. Daljnja suradnja sa fotoklubovima iz Hrvatske i inozemstva

F:Petar Sabol, T:Fotoklub Čakovec

piše: Davorin Mance,  predavač na radionicama Osnove digitalne fotografije fotokluba Čakovec

Scena visokog dinamičkog raspona je svaka scena koja sadrži izrazito tamna i izrazito svjetla područja pa na uobičajen način ( snimanjem jedne ekspozicije ) nismo u mogućnosti zabilježiti detalje po cijeloj sceni te nam fotografije ili nemaju detalja u svijetlim dijelovima scene ( kažemo da su „pregorene“ ) ili  su pre tamne u sjenovitim dijelovima. Tipičan primjer takvih scena su zalasci sunca, pa ću ovdje prikazati izradu fotografije visokog dinamičkog raspona upravo na jednoj takvoj fotografiji.

Pri fotografiranju scena visokog dinamičkog raspona javlja se problem nemogućnosti medija na koji fotografiramo da zabilježi detalje i u svijetlim i u tamnim područjima scene. Taj problem možemo riješiti na dva načina. Prvi je snimanje nekoliko fotografija ( preporuča se najmanje 3 ) različite ekspozicije na kojima ćemo zabilježiti detalje u svim područjima fotografirane scene. Te fotografije kasnije obrađujemo u programima poput Photomatix-a gdje softver uzima detalje iz svake fotografije te ih spaja u jednu tzv. HDR ( High Dinamic Range ) fotografiju. Takve fotografije imaju tendenciju izgledati neprirodno pošto korisnici teško mogu odoljeti „igri“ sa klizačima za podešavanje opcija kontrasta i saturacije. Drugi način je puno brži, jednostavniji i daje prirodniji izgled fotografijama. Potreban vam je program koji podržava rad sa slojevima i maskama ( u našem slučaju Photoshop ). Za početak snimite dvije fotografije scene sa visokim dinamičkim rasponom.

Za snimanje fotografija obavezno se koristi tronožac kako bi kasnije mogli spojiti dvije fotografije.  Prva fotografija neka sadrži detalje u tamnim ( slika 1. ) a druga u svijetlim područjima fotografirane scene. ( slika 2.)

Slika 1.

 

Slika 2.

 

Pri tome nema nekog recepta koliko ekspozicijskih koraka razmaka treba biti između te dvije fotografije. Jednostavno snimite fotografiju sa korektno eksponiranim detaljima u sjeni i jednu sa korektno eksponiranim detaljima u svijetlim dijelovima. Tako snimljene fotografije učitajte u Photoshop. ( slike 3 i 4 )

Slika 3.

 

Slika 4.

 

Aktivirajte prozor sa fotografijom koja sadrži detalje u tamnim područjima. U alatnoj traci ( toolbox ) odaberite alat za pomicanje ( Move tool [V] ) te kliknite i držite pritisnutu lijevu tipku miša kako biste pomaknuli fotografiju iz aktivnog prozora iznad prozora sa drugom fotografijom. ( slika 5 )

Slika 5.

 

Otpustite tipku miša i fotografija će se pojaviti u novom prozoru u novom sloju koji se nalazi iznad postojeće fotografije.              ( slika 6. )

Slika 6.

 

Ako ste napravili sve kako je opisano sada bi trebali imati aktivan prozor sa dva sloja ( background i layer 1 ) s time da u donjem sloju ( background ili pozadina ) imate fotografiju koja sadrži detalje u svijetlim dijelovima scene a u gornjem (layer 1 ili sloj 1 ) imate fotografiju koja sadrži detalje u tamnim dijelovima scene. ( slika 7. )

Slika 7.

 

Da bismo poravnali slojeve prvo je potrebno pozadinu ( background ) pretvoriti u običan sloj ( layer ). Označite pozadinu u paleti sa slojevima ( Layers pallete ) koja se uobičajeno nalazi sa desne strane sučelja. Ako paleta nije vidljiva aktivirat ćemo ju pritiskom na funkcijsku tipku f7 ili odabirom u izborniku [ Window > Layers ]. ( slika 8. )

Slika 8.

 

Na označenu pozadinu kliknemo desnom tipkom miša i iz skočnog izbornika odaberemo „Layer from background“  ( slika 9. )

 

Slika 9.

 

i potvrdimo klikom na OK u novootvorenom prozoru. ( slika 10. )

Slika 10.

 

Sada u paleti sa slojevima imamo dva obična sloja ( layer 0 i layer 1 ). Označimo oba sloja ( kombinacija tipke CTRL i klika na oba sloja ) i pomoću gumba za poravnavanje slojeva u opcijskoj traci alata za pomicanje poravnamo slojeve tako da gornji sloj poravnamo sa donjim. ( slike 11. i 12. )

Slika 11.

 

Slika 12.

 

Na taj način poravnali smo oba sloja koji se sada savršeno preklapaju. Označimo gornji sloj te u retku sa opcijama odaberemo [ Add layer mask ]. ( slika 13. )

Slika 13.

 

U označenom sloju će se uz sličicu sloja pojaviti četverokut ( slika 14. ) koji predstavlja masku na tom sloju. Ovime smo u gornji sloj dodali masku koju ćemo aktivirati potezima kista te tako otkriti željene dijelove donjeg sloja. Kliknemo lijevim klikom na oznaku maske kako bismo ju aktivirali.

Slika 14.

 

Nakon toga odaberemo kist ( Brush [B] ) iz alatne trake ( toolbox ). ( slika 15. )

Slika 15.

 

U opcijama alata podesimo veličinu (master diameter ) i tvrdoću kista  ( hardness ). Ovisno o veličini fotografije, a pretpostavka je da ćemo obrađivati fotografiju u punoj veličini, veličinu kista podesit ćemo na 600 do 900 piksela. Tvrdoću postavimo na 0 ( nula ) kako bismo osigurali fine prijelaze. Dalje u opcijama kista možemo kontrolirati način primjene ( mode ) i prozirnost ( opacity ). Način primjene ostavimo na „normal“ a prozirnost postavimo na 7 do 11 posto. ( slika 16. )

Slika 16.

 

Pošto je naš alat simulacija zračnog kista možemo mu kontrolirati i protok boje ( flow ). Vrijednost protoka postavimo također na 7 do 11 posto. Ovako podešenim alatom osigurali smo otkrivanje donjeg sloja u vrlo finim koracima. Provjerite da vam je označena crna kao boja za slikanje ( foreground color ). Počnite prelaziti kistom preko dijelova fotografije koje želite otkriti. Ne brinite, ako pogriješite uvijek možete boju promijeniti u bijelu te ponovno sakriti dio koji želite. Nakon nekoliko poteza počet će se otkrivati donji sloj i fotografija će poprimati konačni izgled. ( slike 17, 18 )

Slika 17.

 

Slika 18.

 

 Za manja područja koristite manju veličinu kista. Bitno je da ne povećavate značajno prozirnost i protok kista jer će te tako dobiti grube i neprirodne prijelaze. Kada ste zadovoljni izgledom fotografije, kliknite desnim klikom na jedan od slojeva u paleti sa slojevima i iz skočnog izbornika odaberite „flatten image“ ( slika 18. ) kako biste stopili slojeve i time smanjili veličinu datoteke na disku. Namjeravate li kasnije nastaviti raditi sa slojevima preskočite prethodni korak i datoteku snimite u formatu koji čuva informacije o slojevima ( PSD ili TIFF ).

Gotova fotografija