Svjetlosne maske

maska

.

Sa svjetlosnim maskama prvi put sam se susreo prije dvije godine kad sam se priključio fotografskoj zajednici na socijalnoj mreži G+. Meni do tada nepoznati Tony Kuyper objavio je članak sa poveznicom na svoj blog posvećen svjetlosnim maskama. Proučio sam njegove tutoriale za izradu i korištenje svjetlosnih maski koje su me oduševile svojim mogućnostima pa sam ih ubrzo počeo koristiti na svojim fotografijama. Ovdje ću pokušati prenijeti osnove izrade i primjene svjetlosnih maski kao i osobno iskustvo pri korištenju istih.

Nastavi čitati “Svjetlosne maske”

ICM (Intentional Camera Motion) ili Namjerno pomicanje fotoaparata za vrijeme ekspozicije

Iza ove kobasice od naslova krije se jednostavna tehnika koja donosi dašak svježine među ustaljene načine fotografiranja a prakticira se tako da za vrijeme trajanja ekspozicije pomičete fotoaparat.

ICM šuma 1

Iako nije nova, relativno mali broj fotografa se koristi njome a posebno je popularna među fotografima pejzaža jer je za njihove motive jako pogodna. 

Nastavi čitati “ICM (Intentional Camera Motion) ili Namjerno pomicanje fotoaparata za vrijeme ekspozicije”

Pejzaž bez prednjeg plana

pejzaž_bez_prednjeg_plana_pogled_u_dolinu

 Nekako se poklopilo da sam u zadnjih možda mjesec ili dva dana imao prilike čuti potpuno oprečna mišljenja o nužnosti prednjeg plana u pejzažnoj fotografiji. Jedan je bio na webinaru, gdje je autor vrlo uspješno na primjerima pokazao da prednji plan nije (uvijek) nužan. S druge strane, razgovarao sam s kolegom fotografom koji se vratio s jedne točke jer nije bilo prednjeg plana koji bi njega zadovoljavao..

Nastavi čitati “Pejzaž bez prednjeg plana”

Predavanje o podvodnoj fotografiji – Nikola Hrženjak

_MG_1512Nikola Hrženjak, naš relativno novi član, u četvrtak 24. listopada na redovitom sastanku Fotokluba Čakovec održao je dvosatno predavanje o podvodnoj fotografiji kojom se bavi već godinama. Za članove FKČK to je bila sjajna prilika iz prve ruke upoznati se s mnogim čarima podvodne fotografije. Nikola se bavi ronjenjem od 2001. i zbog ljubavi prema fotografiji specijalizirao se u podvodnoj fotografiji kojom se bavi od 2003. Sudjeluje u državnim i međunarodnim natjecanjima u podvodnoj fotografiji na kojima je uspješan i osvaja nagrade. Zbog zakonskih ograničenja u Republici Hrvatskoj i sigurnosnih razloga roni do dubine od 40 metara.

Na predavanje je donio svoju foto-opremu koju koristi pri zaronima te je upoznao članove s elementima opreme – fotoaparatom i objektivima koje koristi (prije je koristio Olympus  e-330, sada koristi Canon 600D s širokokutnim objektivom i makro-objektivom), podvodnim kućištem (Ikelite), nastavcima za objektive (portovima), flash-rasvjetom (125 W i 200 W) i s nekoliko svojih vlastitih rukotvorina koje je izradio kako bi bolje kontrolirao rasvjetu pod vodom. Izradio je usmjerivače za flash-rasvjetu od optičkih vlakana za makro fotografiju i snoot s raznim maskama za modeliranje svjetla pomoću plastičnih cijevi i staklenih leća. Osim toga, preradio je i kućište za fotoaparat koje je prilagodio modelu fotoaparata koji koristi. Nakon demonstracije opreme za podvodno snimanje, upućivanja u tehnike snimanja pod vodom i priča o raznim dogodovština koje je doživio za vrijeme ronjenja, Nikola je pokazao mnoštvo svojih sjajnih fotografija koje je proteklih godina snimio u moru, u rijeci Dravi i u potopljenim rudnicima Budimpešte. Predavanje i demonstracija bili su izrazito zanimljivi pa donosimo nekoliko fotografija s predavanja i nekoliko autorskih fotografija. Pogledajte ih u nastavku.

_MG_1518 

Nastavi čitati “Predavanje o podvodnoj fotografiji – Nikola Hrženjak”

Zlatni i plavi sat, pejzažni eldorado

Prošli tjedan smo se odmorili od mora šetnjom prekrasnim arboretumom Opeka, no danas ćemo se vratiti ljetnim morskim pejzažima koji su fotografirani u smiraj dana, trenutcima kada je svjetlo vrlo zanimljivo, ponekad i čarobno.

DSC_2868

Iako smo nešto o ovoj temi već u kuharici pisali, danas ćemo termine iz naslova podrobnije obraditi. Treba reći da su to večernja doba dana kada ljudi koji su na odmoru obično kreću na šetnju uz obalu, kad se vjetar često smiri i nastane bonaca. U to vrijeme i oni koji nemaju prevelikih fotografskih ambicija mogu uz malo volje napraviti vrlo zanimljive fotografije koje će se rado gledati u kratkim zimskim danima koji naravno uvijek dolaze!

Krenimo s onim koji dolazi prije (barem uvečer), zlatnim satom. Iako ne traje punih sat vremena, već dosta kraće, radi se o vremenu netom prije i nakon zalaska sunca za horizont. Kako svjetlost sunca putuje pod mnogo položenijim kutem te prolazi kroz atmosferu dobija crveniju boju i biva prigušeno pa su sjene mnogo blaže, ako su uopće vidljive. Nebo (a pogotovo oblaci iznad horizonta) dobivaju sve nijanse crvene boje, čiji intenzitet ovisi o stanju u atmosferi, položaju i tako dalje. O tome i o dobu godine ovisi i trajanje zlatnog sata a u jednadžbu treba još dodati i geografsku poziciju na kojoj se nalazimo. Ako ste blizu sjevernog pola, tada u zimi sunce i ne zalazi pa taj zlatni sat može trajati satima. No u našim krajevima će trajati mnogo kraće. Ali dovoljno za napraviti dobre fotografije ako ste na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Gornja fotografija nastala je za jednog zlatnog sata, oko 20:10h 11. kolovoza. 20 sekundi trajala je ekspozicija da bi se zabilježili detalji na dnu mora, a da se spriječi preeksponiranje neba korišten je gradacijski ND filtar. Kako na nebu praktički nije bilo oblaka, primjetite pastelnu boju koje je nebo dobilo.

DSC_8970

Ova fotografija nastala je također tijekom zlatnog sata, 10. kolovoza u 20:15 h, a ekspozicija je trajala 6 sekundi. Treba reći da na ovoj lokaciji u to doba godine sunce zalazi oko 20:05 h, dakle obje fotografije nastale su pet do deset minuta nakon zalaska.  Kako je bio malo oblačniji dan, sunčeva svjetlost je bila prigušena oblacima, tako da oblaci na ovoj fotografiji nemaju vatrene crte koje bi im sunce inače nacrtalo. Stoga je fotografija tonalno mnogo mirnija, pastelnija.

DSC_8925

Iako su pejzažistima oblaci na nebu uvijek dobrodošli, ponekad su na krivom mjestu u tankom sloju razvučeni preko horizonta. To je dobra prilika za korištenje teleobjektiva da bi se sve to malo približilo. Ova fotografija nastala je 9. kolovoza u 20:40. Na 135mm pri ekspoziciji od 4 sekunde. Sunce inače i zalazi točno iza kopna na fotografiji, što se može vidjeti po jarkoj crvenoj boji iznad horizonta. Teleobjektivom sam približio slojeve oblaka čija boja ide od gotovo ljubičaste prema svijetlo žutoj. Kako možete vidjeti, ova fotografija nastala je više od pola sata nakon što je sunce zašlo za horizont, pa je u ovom slučaju zlatni sat trajao trideset, četrdeset minuta. No, to samo zahvaljujući korištenju teleobjektiva.

 DSC_2759

Pogledamo li ovu fotografiju, vidjet ćemo da smo već debelo zagazili u plavi sat. Plavi sat je dio dana između zalaska sunca i dolaska potpunog mraka, a lako ga je prepoznati po karakterističnoj bofatoj plavoj boji neba, a i već se naziru zvijezde. Na ovoj fotografiji ta boja je na gornjoj trećini fotografije ispod tamnog neba. Ako pažljivo pogledate, desno od sredine kadra, na horizontu ćete vidjeti isti kadar koji je prikazan na fotografiji nastaloj teleobjektivom. Te dvije fotografije nastale su gotovo u isti tren, ova je snimljena 9. kolovoza u 20:43 h. No, s razmakom od jedne godine. Ali kako je vrijeme zalaska isto, jasno pokazuje razliku koju čini odabir objektiva. Ekspozicija na ovoj fotografiji je trajala 30 sekundi na ISO 100. Dio iznad horizonta je tako svijetao zbog duge ekspozicije koju sam morao imati da bih uspio zabilježiti oblak na već mračnom nebu.

DSC_8985

Na dvije preostale fotografije prikazat ću kombiniranje prirodnog i umjetnog svjetla u plavom satu. Na gornjoj fotografiji opet imamo kombinaciju plavog i zlatnog sata, ali je za količinu narančaste boje na horizontu zaslužna duga ekspozicija (30 sekundi na iso 200) i oblaci koji su se tu zadržavali pa se svjetlost već odavno zašlog sunca imala gdje zaustavljati. Ova fotografija nastala je 10. kolovoza u 20:52 h. Kadriranjem sam ipak ostavio dio plavog, već skoro mrklog neba na gornjem rubu fotografije. Upaljena ulična rasvjeta pridonjela je zanimljivosti  inače crnog dijela tla iznad horizonta, a i ležaljka je djelomično osvjetljena tom istom rasvjetom.

DSC_7951

Na posljednjoj danas prikazanoj fotografiji imamo potpunu ljepotu i mirnoću plavog sata. Za razliku od svih prethodnih fotografija, ova gleda prema istoku, dakle sunce mi je zapalo iza leđa i njegova boja može se samo nazrijeti na oblacima u daljini. Fotografija je nastala 4. kolovoza u 20:50 h. Ekspozicija je bila 30 sekundi na ISO 100. Možete primjetiti i zvijezdu u gornjem desnom dijelu fotografije koja se ponešto razvukla zbog dužine ekspozicije.  Upaljena rasvjeta dodala je još jedan element mirnoj fotografiji kraja dana na malom jadranskom otoku.

Iako sam ja sve ove fotografije napravio navečer, zlazni i plavi sat postoje i ujutro, s time da mjenjaju poredak. Kako noć prolazi i svitanje se bliži, prvo kreće plavi sat. Kojeg naravno slijedi zlatni.

Točna vremena zalaska i izlaska sunca, trajanja sumraka i mnogo više za vašu lokaciju možete saznati pomoću programa The photographer’s ephemeris o kojem smo u kuharici već pisali.

Nadam se da vam je ovaj članak dao pokoju ideju za duge ljetne večeri. Iako su ovdje morski kadrovi, sve ovo važi i za rijeku, jezero ili planinu. Imate li dodatnih pitanja, slobodno ih postavite na koji god način vam odgovara, a ako vam se članak čini korisnim, podijelite ga sa svojim prijateljima na društvenim mrežama!