Nadarenost i kreativnost

Svijet je kaos. Fotografija je red. Fotografi žele iz kaosa svijeta putem vizualnih simbola uspostaviti red i tim redom (kompozicijom) komuniciraju s publikom. Taj je red iznad stvarnosti, nije stvarnost sama. Zbog toga odnosa vizualnoga reda fotografije i kaosa stvarnosti dolazi do najviše nesporazuma i nerazumijevanja medija fotografije ili samoga autora koji stvara u tome mediju. Vizualni simboli fotografske slike transformiraju našu, gledateljsku, potencijalnu percepciju stvarnosti u njegovu/njezinu, autorovu, predočenu imaginarnost i sklad koji je uspostavio svojim umijećem, vještinom, iskustvom, mišlju, doživljajem. Tim činom i produktom autor želi da se obrati pozornost na njegov osobni uvid u nadrealnu, fotografski oblikovanu simboličnu površinu. U toj igri kaosa i reda reflektira se kreativnost fotografa.

Najradije bih napisao: „Kreativni fotografi nisu nadareni. Ne priznajem nadarenost u fotografiji. Nadarenost po mojem mišljenju uopće ne postoji u području fotografije.“ No, ne smijem tako, ispast ću previše radikalan i ispast će da svraćam pažnju na sebe umjesto na temu. To ne želim. Htio bih samo raščistiti značenje pojma nadarenosti. I pokazati kako su nadarenost i kreativnost povezane.

Netko je u fotografskome stvaranju kreativniji, originalniji, uzbudljiviji i uspješniji od ostalih pa mu ljudi olako lijepe etiketu nadarenosti, misleći pri tome isključivo na genetski (nasljedno) uvjetovanu pojavu. Zbog toga se često krivo misli da genetske predispozicije pojedincu garantiraju visoku razinu uspješnosti u stvaralaštvu. Ali, nadarenost ne „pada s neba“. Ona nije dar, poklon u pravome smislu riječi, jer to bi značilo da bi ljudi već rođenjem zahvaljujući nadarenosti bili predodređeni za isticanje i uspjeh u nekome području. Ona se može uočiti u rano doba razvoja čovjeka (u djetinjstvu) i onda se ili razvija ili ne razvija – to ovisi o poticajnosti okoline; o roditeljima, školi, društvu, kulturnom okruženju. To poticanje i razvijanje nadarenosti je ključno – mozak učenjem, igrom, radom, rješavanjem problema raste – doslovno raste (tj. ne raste, nego ne propada), već postojeće neuronske veze jače se, brže i u većoj mjeri učvršćuju u mozgovima koji su dobivali poticaje za rad, nagrade za uspješnost i razvijali se u emocionalno sigurnoj sredini. Poticajna je okolina ključna za razvoj nadarenosti.

Petar Sabol: Colorful, iz knjige “Kreativna makrofotografija”

Prema jednoj općoj definiciji (Čudina-Obradović, 1991: 8-9), nadarenost je „neobičnost, iznimnost ponašanja koja se ogleda u kvalitetnijem, boljem, značajnijem rezultatu ili produktu nego što ga postižu ostali pojedinci sa sličnim karakteristikama.“ Razvoj nadarenosti događa se načelno u tri faze. Kreće u prvoj fazi za ranoga djetinjstva kada se iz bioloških dispozicija (nasljedni faktor) kroz igru razvijaju opće i specifične sposobnosti. U drugoj se fazi zahvaljujući motivaciji (posebno unutarnjoj, tj. intrinzičnoj) počinju razvijati stvaralačke sposobnosti i to putem razvoja opće i specifične baze znanja koja osigurava dječju kreativnost. Kod prvih dviju faza razvoja nadarenosti govorimo tek o potencijalnoj nadarenosti. Tek u trećoj fazi u kojoj se razvija stvaralaštvo u pravome smislu riječi govorimo o manifestiranoj nadarenosti. U toj zreloj fazi razvoja stvaralaštva (a to je uvijek proces, nikada finalna i nepromjenjiva faza) znanje potrebno za stvaranje je sistematizirano, uređeno i stabilno (iako se stalno nadograđuje), postoji vrlo jasan sustav ciljeva kojima pojedinac teži i sustav vrijednosti koje je pojedinac svojim razvojem prihvatio. Na temelju ciljeva i vrijednosti organizira se život i rad te zahvaljujući motivaciji i zalaganju dolazi do ozbiljne produkcije. Prosječni čovjek prolazi tek dvije faze razvoja nadarenosti i u zreloj dobi zadržava se samo u drugoj fazi u kojoj može pokazivati poneku kreativnu epizodu, no nikako iznad razine prosječnosti. Nadareni pojedinac već u adolescenciji prelazi u treću fazu nadarenosti (razvoj stvaralaštva) i može tijekom cijeloga svojega života i za vrijeme zrelosti producirati djela iznimne vrijednosti i originalnosti. Čudo od djeteta (iznimno nadareni pojedinac) još u vrijeme djetinjstva ulazi u treću fazu razvoja nadarenosti i već u adolescenciji postaje zreli kreativac s djelima koja bismo pripisali zrelim osobama. Nadarenih pojedinaca prema istraživanjima ima tek oko 2% u ukupnoj populaciji, a iznimno nadarenih samo 0,4% u ukupnoj populaciji. Jedna je od najvažnijih karakteristika nadarenoga pojedinca razvijeno divergentno mišljenje. Dakle, ne kruto, strogo, logičko, konvergentno mišljenje, već slobodno, pomaknuto, intuitivno, kreativno, divergentno mišljenje. Mišljenje van zadanih okvira. Ono mišljenje koje traži nova i originalna rješenja.

Prema svemu gore izloženome, nadarenost je posljedica posebno kvalitetnoga odgoja i obrazovanja koje nije kruto i rigidno, nego prilagodljivo i individualno. U području fotografije to je svakako usko povezano sa stjecanjem vizualne pismenosti i kulture, ali ne samo s tim znanjima, već i s posebnim stilom života kojim nadareni kreativac stalno iznova samoga sebe potiče na stvaralački radi i na učenje. Nadarenost je spoj učenja, rada, slobodnog emotivnog doživljavanja i divergentnoga mišljenja. Nipošto se ne može svesti samo na naslijeđene osobine.

Za kreativnost je, zaključno, potrebno: bogato znanje i razvijene vještine, široka kultura (ne samo vizualna), slobodno divergentno mišljenje, svjesni i podsvjesni misaoni procesi, duboka emocionalna proživljavanja svijeta i samoga sebe, znatiželja, maštovitost, discipliniranost i predani rad. Pokretač kreativnosti može biti vanjski ili unutarnji (ekstrinzična ili intrinzična motivacija). Vanjski pokretači kreativnosti (nagrade, priznanja, pohvale, javni ugled i sl.) su slabiji motivatori od unutarnjih pokretača (znatiželja, stvaralački eros, potraga za lijepim, potraga za smislom i sl.).

Petar Sabol

Primjer iznimno nadarenoga kreativca možete pronaći u knjizi „Kreativna makrofotografija“. U njoj se opisuje rad i stil života fotografa Petra Sabola. Knjiga prikazuje cjelokupan kreativni proces do najsitnijih detalja, bez pokušaja propisivanja recepata za kreativnost (koji ionako ne postoje). Otkrijte kreativca u sebi i napredujte u fotografiji koristeći se našim izdanjima iz Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec. Knjigu možete naručiti i kupiti na našim stranicama.

 

Literatura:

ČUDINA-OBRADOVIĆ, Mira. 1991. Nadarenost – razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Školska knjiga. Zagreb.

SABOL, Petar; ŽERJAV, Davor. 2016. Kreativna makrofotografija. Fotoklub Čakovec. Čakovec.

OSTALI ČLANCI O KREATIVNOSTI:

Stil života utječe na kreativnost

Rad, rad i samo rad (o disciplini u kreativnosti)

Comments

comments


About Davor Žerjav

Davor Žerjav je član Fotokluba Čakovec od 2009., zaljubljenik u fotografiju, autor knjiga "Promišljati fotografski", "Kôd fotografske slike", "LICA" i "Kreativna makrofotografija" te pokretač Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec i biblioteke Fotomonografije Fotokluba Čakovec. U klubu u suradnji s kolegom Sinišom Ludašem - Pixinom vodi radionicu Portretna fotografija, s kolegom Davorinom Manceom vodi radionicu Praktična reklamna fotografija, i Ljetnu školu fotografije za djecu. Bavi se studijskom i portretnom fotografijom. http://davorzerjav.from.hr/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.