Istraživanje lokacija

Prije ili kasnije, svi mi koji najviše volimo fotografirati pejzaže trebamo neku novu lokaciju za fotografiranje. Možda nam treba promjena zbog zasićenosti nekom lokacijom koju češće fotografiramo ili tražimo nove kadrove za neku seriju koju smo započeli ili pak je razlog nešto treće.


Naravno, uvijek se možemo odvesti do nekog nacionalnog parka, parka prirode, obližnje znamenitosti. No, gdje god se zaputili bilo bi dobro da otprilike imamo dojam što ćemo tamo zateći, kako to otprilike izgleda, što tamo ima. Jer, dobra priprema je pola posla. Iako će možda netko povikati; što je sa spontanošću i istraživanjem? Odgovor je, ostavimo to za istraživanje samih zamišljenih kadrova.

Najgore je kad dođete negdje gdje znate da ima zanimljivih lokacija s dobrim kadrovima a oni su uvijek tamo negdje, iza onog drugog zavoja, šumarka, okuke rijeke. I tada umjesto da promišljamo kadar koji smo već donekle vizualizirali, bjesomučno tražimo baš onaj neki pravi. Ili se još gore zadovoljimo onim već nekoliko stotina ili tisuća puta fotografiranim. Naravno, ovo se odnosi na lokacije koje su poznate i obično su nacionalni ili ini parkovi prirode.

I tako, odlučili ste otići fotografirati, recimo na Plitvička Jezera. Vidjeli smo stotine fotografija jezera, slapova. No, gdje su točno te zanimljivije vedute, gdje su bili ti fotografi kad su snimali te fotografije? Naravno, poslužit ćemo se blagodatima našeg doba, besplatnim satelitskim kartama napučenim fotografijama! Google je prije dosta godina pokrenuo revoluciju stavljanjem satelitski snimanih karata zemlje besplatno na pregled, a danas te karte nude gotovo neslućene mogućnosti istraživanja svijeta iz vlastita doma. Ili bilo gdje na mobitelu, kad smo već kod toga.

Uglavnom, pogledate li kartu iznad ovog teksta, sve će vam biti jasno. Imate prikaz kompletnog parka pod vašim mišem. označavanje fotografija (da biste vidjeli fotografije, kliknite na “View on Google Maps” na karti) ovisi o preciznosti onih koji su ih stavljali na razne servise, pa mogu biti krivo označene, ali sve će vam biti jasno budete li malo njuškali okolo.
No, ni to nije sve! Postoji lijepa stvar koja se zove “Google Street View”, ili pogled s ulice gdje je ekipa iz Googla već za nas bila na mnogim mjestima, pa tako i na Plitvičkim jezerima. To vam omogućava da se istima prošećete u miru, da točno vidite gdje su zanimljiva mjesta i da kadrove stvorite u glavi i prije nego što ste uopće krenuli na put. A i nećete se boriti sa stotinama posjetitelja poput jadnika koji je snimao Plitvička za nas i Google. Uparite li ove informacije sa informacijama o vremenu i poziciji sunca i mjeseca u određeno doba dana i godine, doći ćete tamo kao da cijeli život živite negdje u okolici.

I tako, posjetili ste Plitvička jezera. Vjerujem da imate pregršt lijepih fotografija ali ponekad vam se ide samo na kratak izletić negdje nedaleko od mjesta gdje živite. Ili idete na vožnju biciklom i sa sobom ćete ponijeti neki manji aparat. Kuda ići, što pogledati? Gdje ima kakav zanimljiv kadar? Već prije spomenuti Googleov pogled s ulice vam može puno pomoći, ako je dostupan na lokaciji. Naime, on se drži uglavom asfalfiranih puteva ili ako i je makadamski onda je neki bitniji, svi oni putevi manje važnosti neće biti pokriveni pa nećete baš moći odlutati predaleko od njih. Svejedno vam oko s neba može itekako pomoći da locirate nekakve elemente koji bi vam mogli biti fotografski zanimljivi.

Pogledajmo ovaj pogled, vidimo jedno usamljeno stablo kraj puta.

Opravo to sam stablo našao jednog prosinačkog popodneva kad su oblaci izmjenjivali sa suncem. Znao sam da ako ću imati dovoljno sreće da će mi se potrefiti da stablo bude zanimljivo i da svjetlo bude isto takvo. I stvarno, sreća me pomazila i nastala je ova fotografija:

istraživanje lokacije_stablo
Naravno, na karti nisam mogao znati točan oblik stabla, ali sam vrlo dobro znao kuda moram ići i kada do tamo doći. I eto, imao sam sreće. Naravno, uvijek možete (i pozivam vas da to i činite) na stari dobar način istraživati. Potrošiti nekoliko sati u aktivnosti prirodom, pješačeći, vozeći bicikl. Možda nećete taj put napraviti nekakvu zanimljivu fotografiju, ali ćete gledajući oko sebe zamjećivati kadrove koji će možda u neko drugo doba dana ili godine biti mnogo zanimljiviji. I tako vam služiti kao poziv za još boravljenja u prirodi, dalje od stresa, sjedenja i računala. 🙂

Svakako prije nego krenete lutati možete konzultirati satelitske snimke i ovdje bi vam još htio pokazati jedan domaći resurs, koji nije namjenjen fotografima, no može itekako poslužiti. Radi se o Arkodu. On je za razliku od Googleovih karata sniman iz aviona što znači da se možete više približiti razini tla, no važnije je to što je napučen dodatnim informacijama, poput vodotokova, nagibima tla, čak i pojedinim obilježjima krajolika poput šumaraka ili usamljenih stabala.

istraživanje lokacije_arkod

Pogledamo li ovu snimku, vidjet ćemo našto puteva šumu i plavom bojom označen vodotok. Radi se o povremenom vodotoku koji teče u vlažno doba godine. Ja sam s kolegom Manceom naletio slučajno na njega, kad mo fotografirali u šumi i kad smo začuli huk vode. Naravno, otišli smo pogledati o čemu se točno radi, napravili nekoliko fotografija i zabilježili ga kao dobru lokaciju za još posjeta. Koriteći Arkod, sada vidimo gdje vodotok otprilike počinje, gdje završava i s koje mu se još strane može pristupiti. Što znači da iduća posjeta tamo neće biti slučajna, nego s nekakvim planom i idejom što i kako zabilježiti.

Da zaključim, ni jedna karta neće do kraja ili uopće (ovisi o zemljopisnoj poziciji) zamjeniti istraživanje i ponešto sreće, ali može mnogo pomoći da manje vremena potrošite tražeći kadar a više promišljajući o njemu. Nadam se da vam je ovaj članak ponešto u tome i pomogao.

Ne zaboravite, ako vam se ovaj članak svidio označite da vam se sviđa i podijelite ga na vašoj omiljenoj društvenoj mreži. Jer, znanje je da se dijeli! 🙂

Comments

comments


About Filip Lučin

Fotografijom se aktivno bavim od 2007. g. Pejzažna fotografija mi je strast i zadovoljstvo, a usto volim dijeliti znanje koje stječem na terenu, prateći literaturu i druge fotografe. Član sam fotokluba od samih početaka. Tajnik kluba od 2009. Također sam jedan od predavača na radionicama Osnova digitalne fotografije, te na pejzažnim radionicama. Do sad sam sudjelovao u više skupnih izložaba te sam imao samostalnu izložbu "Četiri godišnja doba" u Gimnaziji Čakovec. Član uredništva u knjigama u izdanju fotokluba.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *