Sandra Križić Roban: Na drugi pogled

Autor: Sandra Križić Roban
Na drugi pogled. Pozicije suvremene hrvatske fotografije.
Izdavač: Institut za povijest umjetnosti / UPI-2M plus d.o.o., Zagreb
Godina izdanja: 2010.
Jezik: hrvatski / engleski
Br. stranica: 324
Uvez: meki, 16 x 22 cm
ISBN: 978-953-6106-89-9
Područje: povijest fotografije
Kazalo/Indeks: da (indeks imena)
Cijena: 200,00 kn     Pročitajte članke o drugim naslovima u foto-lektiri
           510_resize_300

_____________________________________________

logo_foto_lektira

PišeDavor Žerjav (autor knjiga Promišljati fotografskiKôd fotografske slikeLICA i Kreativna makrofotografija)

O knjizi: Na drugi pogled. Pozicije suvremene hrvatske fotografije.

Knjigu „Na drugi pogled“ kupio sam u namjeri da se upoznam sa suvremenom hrvatskom fotografijom jer mi je to područje bilo potpuno nepoznato. Ni kroz koji medij nisam uspio doći do informacija koje bi mi, sustavno posložene, razbistrile sliku o tom području fotografije u Hrvatskoj. Eventualno se sa suvremenim hrvatskim autorima možemo upoznati preko web stranica Croatian Photography (na kojima je uvodnu riječ napisala sama autorica knjige) i Rovinj Photodays. Jednim dijelom to možemo zahvaliti i nezavidnome položaju koji fotografija u našoj zemlji zauzima u odnosu na ostala kulturna i umjetnička područja. Knjiga „Na drugi pogled“ zaista je sadržajna i prepuna informacija, sadržaj je obrađen stručno (kako ga već povjesničari i teoretičari umjetnosti obrađuju), međutim, dio je sadržaja vezan uz suvremene autore obrađen vrlo subjektivno i individualistički te će biti potreban vremenski odmak da se potvrde teze Križić Roban o fotografima koje je odabrala kao suvremene hrvatske autore. Taj dio knjige i dalje strpljivo iščitavam i čekam da mi slika o suvremenoj hrvatskoj fotografiji sjedne na mjesto.

Knjiga je podijeljena u dva osnovna dijela: u prvome dijelu autorica razmatra zbivanja na polju umjetničke fotografije u nacionalnom kontekstu, dovodeći pojedine autore u vezu sa zbivanjima na međunarodnom planu. Taj mi se dio knjige čini najvrednijim jer, iako mu je posvećeno samo 40-ak stranica, u njemu je na vrlo zanimljiv način predstavljena povijest hrvatske moderne fotografije od završetka 2. svjetskog rata pa do danas. U uvodu se (Pogled na poslijeratna zbivanja) prolazi kroz povijest moderne hrvatske fotografije kroz značajna imena, kolektive, izložbe i časopise kao što su Tošo Dabac, EXAT 51, Zlatko Zrnec, Fotoklub Zagreb, Milan Pavić, Mladen Grčević, Mladen Tudor, Nenad Gattin, časopis Gorgona, Vaništa i Cajzek, Branko Balić, Ivica Hripko, časopis SPOT, izložba Nova fotografija, Podroom, Galerija Studentskog centra, Galerija Nova, Galerija Proširenih medija, Braco Dimitrijević, Petar Dabac, Ivan Posavec, Enes Midžić, Željko Jerman, Mio Vesović, omladinski tjednik Polet, Fedor Vučemilović, Goran Trbuljak, Mladen Stilinović, Boris Cvjetanović, Ana Opalić, Tanja Dabo. Mislim da taj dio naše povijesti fotografije zaslužuje i jednu puno dublju i širu analizu i izdanje kojim će se sustavno proanalizirati i obuhvatiti povijest hrvatske fotografije s kritičkim odmakom. Kada govorim o takvome izdanju, mislim na knjigu koja će biti dostupna svima, a ne samo napisana u obliku stručnoga rada (radova) koji je dostupan samo užem krugu ljudi, dakle, govorim o jednoj knjizi o sveobuhvatnoj općoj povijesti hrvatske fotografije koja neće obrađivati samo 19. st. (kao npr. knjiga Nade Grčević) ili samo jedan dio 20. st. (kao npr. knjiga „Na drugi pogled“) ili samo odabrane autore (kao npr. knjige Želimira Košćevića) ili samo geografski ograničen dio povijesti (kao npr. knjiga Duška Kečkemeta).

Nakon uvoda u kojem autorica medij određuje u povijesno-umjetničkom kontinuitetu slijedi jedanaest autorskih poglavlja – osobnih umjetničkih strategija koje potvrđuju osobitost fotografije kao autonomne stvaralačke prakse. Drugi je dio bogato ilustriran brojnim fotografijama, koncipiran kao sažetak ključnih poslijeratnih zbivanja na području umjetničke fotografije. Predstavljaju se autori: Mara Bratoš, Sandro Đukić, Marko Ercegović, Elvis Krstulović, Antun Maračić, Ana Opalić, Silvia Potočki Smiljanić /SofijaSilvia/, Jasenko Rasol, Žarko Vijatović, Mirjana Vodopija, Ivana Vučić. Svi suvremeni autori koji su predstavljeni u knjizi eksperimentiraju s medijem fotografije i usredotočeni su na svoj vlastiti koncept. Mnogi rade na rubu medija pa ih je često otežano čitati. Kako bilo, oni se još uvijek nisu potvrdili u širim krugovima fotografske publike (barem ne svi), ali su dobili naklonost autorice i užega kruga eksperata među kustosima i teoretičarima umjetnosti. Ukoliko stvari krenu nabolje u našoj zemlji (što se fotografije kao umjetnosti tiče) i ako se pokrenu specijalizirane fotografske galerije, otvori muzej fotografije, otvori tržište fotografskim umjetninama (i to tržište otvori prema internacionalnome tržištu) te se pokrene izdavaštvo o fotografiji u većim i organiziranijim razmjerima – tada bi moglo doći i do kristaliziranja stanja u suvremenoj hrvatskoj fotografiji. Zametak te ideje postoji, potrebno ga je proširiti i među širom publikom. Zato ovu knjigu smatram vrijednim izdanjem koje bi moglo pokrenuti institucije na ozbiljnu akciju. Preporučam ju svim ljubiteljima fotografije iako joj je sadržaj složen i vjerojatno će biti nerazumljiv i neprihvatljiv većini fotoamatera, no upoznavanje sa suvremenom fotografijom koja ruši barijere klasične fotografije otvara neke nove horizonte koje ne valja apriorno odbacivati.

 

Sandra Križić Roban – životopis

Sandra Križić Roban, dr. sc., povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i kustosica, zaposlena  je u Institutu za povijest umjetnosti. Istražuje suvremenu umjetnost u Hrvatskoj i Europi, fotografiju u Hrvatskoj od 1950. do danas te modernu i suvremenu arhitekturu. Glavna je i odgovorna urednica časopisa za suvremena likovna zbivanja „Život i umjetnost“ od 2000. Zajedno s Nenadom Robanom vodila je program Galerije Križić Roban (1999. – 2007.).

Comments

comments


About Davor Žerjav

Davor Žerjav je član Fotokluba Čakovec od 2009., zaljubljenik u fotografiju, autor knjiga "Promišljati fotografski", "Kôd fotografske slike", "LICA" i "Kreativna makrofotografija" te pokretač Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec i biblioteke Fotomonografije Fotokluba Čakovec. U klubu u suradnji s kolegom Sinišom Ludašem - Pixinom vodi radionicu Portretna fotografija, s kolegom Davorinom Manceom vodi radionicu Praktična reklamna fotografija, i Ljetnu školu fotografije za djecu. Bavi se studijskom i portretnom fotografijom. http://davorzerjav.from.hr/

2 comments:

  1. Sviđa mi se osvrt i u potpunosti se slažem sa iznesenim stavovima. Kako o važnosti prvog dijela knjige, tako i o subjektivnosti drugog.
    Svejedno rado čitam i drugi dio. Bez obzira slagao se s autoricom ili ne, a posebno u izboru, kroz čitanje njenih analiza produbljujem znanje iščitavanja fotografskog koda.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.