Roland Barthes: Svijetla komora. Bilješka o fotografiji.

Autor: Roland Barthes
Svijetla komora. Bilješka o fotografiji
Izdavač: Antibarbarus, Zagreb
Godina izdanja: 2003.
Jezik: hrvatski
Br. stranica: 192
Uvez: tvrdi, 12,5 x 20 cm
ISBN: 953-6160-79-X
Područje: teorija fotografije
Kazalo/Indeks: ne
Cijena: 120,00 kn / 79,00 kn            Pročitajte članke o drugim naslovima u foto-lektiri
   103_resize_300

_____________________________________________

logo_foto_lektira

PišeDavor Žerjav (autor knjiga Promišljati fotografskiKôd fotografske slikeLICA i Kreativna makrofotografija)

O knjizi

Knjiga Svijetla komora (Camera Lucida) jedno je od važnih djela o fotografiji koja spadaju u temelje teorije fotografije iako neki to djelo ne smatraju teoretskim djelom, već osobnom ispoviješću autora i svojevrsnom autobiografskom romanesknom prozom. Autor nije fotograf (on je teoretičar književnosti i filozof), ali ipak proučava prirodu i temelje fotografije i to čini izrazito subjektivno, baš kao što čini svaki promatrač neke fotografije koji promatra fotografiju i ona kao medij djeluje na njega. Promatrajući odabrane fotografije velikih svjetskih autora (Avedon, Adget, Daguerre, Duane Michals, Edgerton, Gardner, Hine, Kertés, Klein, Krull, Lartigue, Mapplethrope, Nadar, Niepce, Puyo, Sander, Stieglitz…) i jednu fotografiju nepoznatoga autora koja je njemu osobito važna jer prikazuje njegovu majku koja je netom preminula, Barthes piše vrlo intimne rasprave o fotografijama posebno se osvrćući na emocionalni aspekt djelovanja tih fotografija na njega samoga. Knjiga je vrlo dirljiva, u njoj autor velikim dijelom piše o svojoj boli koju doživljava gledajući fotografije, pogotovo onu fotografiju svoje majke s kojom je bio vrlo snažno povezan tijekom svoga života. Napokon, Svijetlu komoru nije iznjedrila fotografija, nego patnja. 

Barthes fotografiju smatra asimboličnom, nesvedivom na kodove jezika i kulture. Zato i uvodi pojam noema „To-je-bilo“ u fotografiju kojim svaku fotografiju svodi na reprodukciju i dokument stvarnosti, svojevrstan fenomen koji je imanentan samo fotografiji – svjetlost koja je ticala subjekt u trenutku ekspozicije medijem fotografije tiče promatrača fotografije svojim vlastitim zrakama bez dodane svjetlosti. Time razlikuje slikarstvo i fotografiju kao medije koji mogu ili ne mogu imati simboliku.

Najvažniji Barthesov doprinos teoriji fotografije je njegovo uvođenje pojmova operatora (autora fotografije), spectatora (promatrača fotografije), studiuma (kulturalne, lingvističke i političke interpretacije fotografije kakvu od promatrača očekuje autor), punctuma (uboda, osobne interpretacije fotografije kakvu promatrač doživljava po sebi stavljajući se u relaciju s prikazanim na fotografiji i time izmiče autorovoj namjeri) i spectruma (ono što je fotografirano, meta, referent; neka vrsta maloga simulakruma iliti kopije predmeta, eteričnog objekta, izvedenog entiteta, sekundarnog u odnosu na fizički objekt snimanja, paralelna slika; tj. neka vrsta maloga eidolona koji predmet emitira iliti fantomske slike onoga što je duhovno iz mrtve osobe). Barthesovi su pojmovi operator, spectator, studium, punctum i spectrum obilato korišteni u kasnijim raspravama o fotografiji pa samom tom činjenicom možemo ustvrditi da je izvršio golem utjecaj u području fotografske misli.

Knjiga Svijetla komora (iako nije tako pisana) spada u temeljne knjige iz fotografske kulture i poznavanja fotografske teorije. Preporučam ju svima, i početnicima i znalcima, iako je vrlo moguće da se čitatelji neće baš složiti s autorovim stavovima u nekim segmentima. Ona nije knjiga koja će vas naučiti kako fotografirati, jer autor se uopće ne bavi tom tematikom, ali može vam otvoriti oči i horizonte za čitanje fotografija i osvijestiti one procese koji se redovito pojavljuju pri promatranju fotografija, a koje je autor na osobnoj pa i intimnoj razini iznio. Jedina moja zamjerka ide na prijevod knjige na hrvatski jezik, za koji mislim da je mogao biti rafiniraniji i jasniji, i na mnoge tiskarske pogreške u tom hrvatskom izdanju koje mogu pomalo iritirati kod čitanja.

O autoru – Roland Barthes

Barthes je rođen 12. studenog 1915. u Cherbourgu u Normandiji, sin je pomorskog časnika Louisa Barthesa stradalog u bitci u Sjevernome moru. Njegova majka, Henriette Barthes, kao i njegova strina i baka brinule su se za njega. S jedanaest godina obitelj se seli u Pariz, no unatoč tome ranome preseljenju njegovi provincijalni korijeni ostaju veoma jaki sve do kraja njegovog života.

Na pariškoj Sorbonni koju pohađa od 1935. do 1939. pokazuje se ambicioznim učenikom. U tom razdoblju također boluje od raznoraznih bolesti, kao i tuberkuloze zbog koje mnogo vremena provodi u izolaciji. Učestali fizički slomovi narušavaju mu akademsku karijeru i polaganje ispita te biva odriješen od vojne službe.

Od 1939. do 1948. uglavnom radi na dobivanju diplome iz gramatike i filologije, izdaje svoje prve akademske radove, sudjeluje u medicinskim studijima, ali se i dalje bori sa bolešću. Godine 1948. se vraća isključivo akademskome radu te dobiva brojne kratkotrajne poslove na institutima u Francuskoj, Rumunjskoj i Egiptu. Istovremeno pridonosi svojim radovima pariškom ljevičarskom časopisu Combat, a isti postepeno izrastaju u cjelovitu knjigu, Le degré zéro de l’écriture (1953). U 1952. na Centre national de la recherche scientifique počinje studirati leksikologiju i sociologiju. U sedam godina provedenih tamo počinje pisati popularni serijal dvomjesečnih eseja za časopis Les Lettres Nouvelles u kojima pobija mitove popularne kulture (kasnije sakupljenih u zbirci Mitologije izdanoj 1957. godine).

Rane šezdesete provodi istražujući semiotiku i strukturalizam, te izmjenjujući razne akademske radne pozicije širom Francuske. Mnogi njegovi radovi kritiziraju postojeće tradicionalne akademske poglede književne kritike. Njegove ideje dovode do nesuglasja sa Raymondom Picardom koji napada francuski New Criticism (oznaku koju pogrešno nadjeva Barthesu) zbog navodnog nedostatka poštovanja prema francuskim književnim korijenima. Barthes pak odgovara u svome djelu Kritika i istina iz 1966. gdje optužuje staru buržoazijsku kritiku za manjak brige o nijansama i finoći jezika te o selektivnoj neukosti u kritici opozicijskih teorija i pogleda (kao što je na primjer Marksizam).

Do kasnih šezdesetih Barthes uspostavlja popriličnu reputaciju. Putuje u SAD i Japan te održava prezentacije. Svoje najpoznatije djelo, esej Smrt autora koje služi kao jedan od temeljnih prijelaznih radova u istraživanju logike strukturalističke misli piše 1967. godine. Kasnije nastavlja doprinositi zajedno sa Philippeom Sollersom avangardnom književnom časopisu Tel Quel gdje se razvijaju slične ideje onima iz Barthesovih pisanja. 1970. izdaje kritiku Balzacova djela Sarrasine naziva S/Z. Tijekom sedamdesetih nastavlja graditi književnu kritiku te razvija pojmove tekstualnosti i pisačke neutralnosti. 1971. gostuje kao predavač na sveučilištu u Genevi.

Godine 1977. biva odabran za predsjedatelja Sémiologie Littéraire na ustanovi Collège de France u Parizu. Iste godine njegova majka Henriette Barthes s kojom je živio 60 godina umire. Njegovo posljednje veliko djelo Camera Lucida dijelom je esej o prirodi fotografije, a dijelom pomirenje sa smrću njegove majke.

25. veljače 1980. Barthesa udara vozilo nakon napuštanja zabave koju je održao François Mitterrand. Mjesec dana kasnije umire od povreda.

(izvor biografije: Wikipedija)

Comments

comments


About Davor Žerjav

Davor Žerjav je član Fotokluba Čakovec od 2009., zaljubljenik u fotografiju, autor knjiga "Promišljati fotografski", "Kôd fotografske slike", "LICA" i "Kreativna makrofotografija" te pokretač Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec i biblioteke Fotomonografije Fotokluba Čakovec. U klubu u suradnji s kolegom Sinišom Ludašem - Pixinom vodi radionicu Portretna fotografija, s kolegom Davorinom Manceom vodi radionicu Praktična reklamna fotografija, i Ljetnu školu fotografije za djecu. Bavi se studijskom i portretnom fotografijom. http://davorzerjav.from.hr/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.