Gisèle Freund: Fotografija i društvo

Autor: Gisèle Freund
Fotografija i društvo.
Izdavač: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb
Godina izdanja: 1981.
Jezik: hrvatski
Br. stranica: 228
Uvez: meki, 14 x 22 cm
ISBN: –
Područje: povijest fotografije
Kazalo/Indeks: da (indeks imena)
Cijena: 180,00 kn (antikvarijat)         Pročitajte članke o drugim naslovima u foto-lektiri
        513_resize_300

_____________________________________________

logo_foto_lektira

PišeDavor Žerjav (autor knjiga Promišljati fotografskiKôd fotografske slikeLICA i Kreativna makrofotografija)

O knjizi: Fotografija i društvo.

Ako se želite na najbolji mogući način upoznati s temeljima povijesti fotografije od predfotografskoga vremena do 70-ih godina XX. st., onda je „Fotografija i društvo“ knjiga za vas. To je izdanje napisano iz pera i iskustva fotografkinje koja je aktivno i uspješno radila kao fotoreporter i portretni fotograf i strukom je vezana uz sociologiju i povijest umjetnosti. U sadržaju autorica aktivno povezuje povijest i društvene prilike te pokazuje kako je fotografija kroz svoj (povijesno gledano) kratki razvoj izvršila golem utjecaj na ljudsko društvo. U bibliografiji je nabrojano oko 130 naslova prema područjima (Preteče, Povijest društva (1815. – 1848.), Povijest fotografije, Povijest boeme, Fotografske zbirke iz 19. st., Fotografija za vrijeme Drugog carstva, Da li je fotografija umjetnost?, Pozitivizam, Umjetnici 19. st., Reprodukcija umjetničkog djela, Fotografija u štampi, Povijest društva (1918. – 1939.), Foto-žurnalizam u Njemačkoj, Masmedijski magazini u SAD, Fotografija i zakon o copyrightu, Fotografija kao instrument politike, Fotografija kao sredstvo umjetničkog izražavanja, Foto-amateri, Sociološke i psihološke studije o fotografskoj slici). To bogatstvo izvora po kojima je autorica izgradila svoj sociološko-povijesni sustav fotografske umjetnosti i prakse samo pokazuje koliko je sustavno i ozbiljno pristupila temi koju je obrađivala.

Knjiga se sastoji od šesnaest poglavlja:

  1. Preteče fotografije (Razvitak umjetnosti portreta dostupnog široj publici u vremenu francuske revolucije. Društveni uvjeti: uspon buržoazije. Estetsko značenje te nove umjetnosti portreta: sve mehaniziranija tehnika. Minijatura. Silueta. Fizionotras.);
  2. Fotografija za vrijeme Srpanjske monarhije 1830. – 1848. (Društvo za vrijeme Srpanjske monarhije. Socijalna struktura. Ekonomski uvjeti. Pronalazak fotografije. Kako je javno mnijenje u Francuskoj i SAD primilo fotografiju.);
  3. Prvi fotografi (Nekoliko digresija o boemi. Umjetnici fotografi: Nadar. Njihovi počeci unutar boeme. Njihove estetske koncepcije. Prvobitna klijentela fotografa. David Octavius Hill.);
  4. Fotografija za vrijeme Drugog carstva 1851. – 1870. (Promjene u socijalnoj strukturi društva. Presudna uloga srednje i sitne buržoazije. Njezine potrebe i estetski zahtjevi. Fotografi obrtnici: Disderi. Nova klijentela fotografa.);
  5. Kretanja i stavovi epohe u odnosu na fotografiju (Da li fotografija jest umjetnost ili nije? Pozitivizam: Taine. Realistički pokret: Courbet. Umjetnička fotografija i njen stav prema fotografiji. Ideja lijepoga: Baudelaire. Klasično slikarstvo: Ingres. Romantičko slikarstvo: Delacroix. Slikarstvo zlatne sredine: Delaroche, Yvon.);
  6. Uspon i pad fotografskog zanata 1870. – 1914. (Fotografija u odnosu na zakonodavstvo oko 1860. godine i prve pornografske fotografije. Nove tehnike s pomoću kojih se fotografiji želi dati umjetnička vrijednost.);
  7. Fotografija kao sredstvo reprodukcije umjetničkog djela (Fotografija oslobađa umjetničko djelo iz izolacije. Fotografija mijenja viziju umjetničkog djela. Masovna fabrikacija reprodukcija: Adolphe Brown (1811. – 1877.) i nastanak kućnog muzeja. Razglednica.);
  8. Fotografija u štampi (Pronalazak tipografije. Uvođenje fotografije u štampu mijenja viziju svijeta. Prvi ratni fotografi: Roger Fenton (1819. – 1869.), Matthew B. Brady (1823. – 1896.). Fotografija i Pariška komuna. Počeci upotrebe fotografije kao društvene kritike: Jacob A. Riis (1849. – 1914.), Lewis Hine (1874. – 1940.). Prvi fotoreporteri.);
  9. Rađanje fotožurnalizma u Njemačkoj (Vajmarska republika (1918. – 1933.). Politička, ekonomska i društvena situacija. Preporod u umjetnosti. Berlin dvadesetih godina. Prvi veliki fotoreporteri: Erich Salomon (1886. – 1944.), Felix H. Man (1893.). Njemačka ilustrirana štampa. Pronalazak Leice: Oscar Barnack (1879. – 1936.). Dolazak nacizma (1933.). Fotografija u ilustriranoj štampi za vrijeme Hitlera: Heinrich Hoffmann (1885. – 1957.). Francuski magazin Vu: Lucien Vogel (1886. – 1957.). );
  10. Masmedijski magazini u SAD-u (Uloga reklame u magazinima. Life, najveći ilustrirani magazin na svijetu (1936. – 1972.). Dekadencija ilustriranih magazina u SAD-u i Europi. Kriza fotoreporterskog posla. Mogućnosti preorijentacije: specijalizirani magazini.);
  11. Fotografija kao instrument politike (Posrednici: foto-agencije. Kooperativa Magnum. Manipulacije s pomoću fotografije: legende, smještanje fotografija jedne uz druge, kutovi gledanja, falsifikati, upotreba fotografije u ratovima.);
  12. Fotografija i zakon (Problemi vezani uz copyright. Pravo na osobnost. Sudski procesi: slučaj jednog „neodgovornog“ umjetnika.);
  13. Bulevarska štampa (Paparazzi. Seks-magazini: Playboy. Slučaj jedne stražnjice.);
  14. Fotografija kao sredstvo umjetničkog izražavanja (Utjecaj umjetničkih pokreta dvadesetih godina na fotografiju. Angažirana fotografija i individualna fotografija. Fotogram: Man Ray (1890.), Moholy Nagy (1895. – 1946.). Dadaizam i kolaži. Fotomontaža: John Heartfield (1891. – 1968.). Laszlo Moholy Nagy i njegov utjecaj na modernu fotorgafiju.);
  15. Fotoamateri (Fotoamateri: putovanja i pseudostvarnost. Dva diva američke fotografske industrije: Kodak i Polaroid. Fotografska industrija u Japanu. Nov pokret u fotografiji u razdoblju od 1962. do 1972. Galerije, publikacije, javne prodaje. Fotografija kao predmet kolekcionarstva. Photokina 1972.);
  16. Zaključak (Fotografija se obraća čuvstvima. Fotografija djevojčice Phan Thi Kim Phuc. Vjerodostojnost slike i sublimirane slike. Zaključne napomene.).

Dakle, ako je to prva knjiga o povijesti fotografije s kojom se susrećete, ona je vjerojatno najbolji naslov s kojim možete započeti proučavanje toga područja, a ako ste već čitali o povijesti fotografije, djelo Gisèle Freund je knjiga koja će vam izbistriti mnoge nedoumice i povezati mnoge podatke koje možda niste uspjeli povezati.

 

Gisèle Freund – životopis

Gisèle Freund (1908. – 2000.) je francuska fotografkinja njemačkoga podrijetla, najpoznatija po svojem fotožurnalističkome, dokumentarnom i portretističkom radu. Od oca dobiva na dar maloformatnu Leicu 1929. Godine 1931. završava studij sociologije i povijesti umjetnosti u Breisgauu u Njemačkoj. U Francusku bježi 1933. zajedno s Walterom Benjaminom zbog svojih socijalističkih ideja i židovskoga podrijetla. Nastavlja studije na Sorboni. Za Life magazin počinje raditi 1936., fotografira Jamesa Joycea 1938. U Argentinu emigrira 1942. i pet godina nakon toga potpisuje ugovor s agencijom Magnum kao suradnik za Latinsku Ameriku. Fotografirala je Evu Peron, a nakon seljenja u Meksiko, prijateljevala je s Diegom Riverom i Fridom Kahlo. U Pariz se definitivno vraća 1953. Odradila je oko 80 fotografskih zadataka za časopise Life, Time, Du, The Sunday Times, Vu, Picture Post, Weekly Illustrated i Paris-Match. Od 60-ih godina posvetila se pisanju o fotografiji.

Godine 1977. postaje predsjednicom Francuske asocijacije fotografa, 1983. je odlikovana najvišim odličjem za umjetnički rad u Francuskoj. 1991. postaje prvim fotografom koji je dobio svoju retrospektivu u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Parizu. Uglavnom je fotografirala maloformatnom Leicom.

Comments

comments


About Davor Žerjav

Davor Žerjav je član Fotokluba Čakovec od 2009., zaljubljenik u fotografiju, autor knjiga "Promišljati fotografski", "Kôd fotografske slike", "LICA" i "Kreativna makrofotografija" te pokretač Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec i biblioteke Fotomonografije Fotokluba Čakovec. U klubu u suradnji s kolegom Sinišom Ludašem - Pixinom vodi radionicu Portretna fotografija, s kolegom Davorinom Manceom vodi radionicu Praktična reklamna fotografija, i Ljetnu školu fotografije za djecu. Bavi se studijskom i portretnom fotografijom. http://davorzerjav.from.hr/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.