Fotografski motiv– slap

DSC_1250

Slapovi i kaskade čest su motiv pejzažnih fotografa. U ovom nastavku Pejzažne kuharice prikazujemo nekoliko kadrova slapa kod izvora Zeleni vir u Gorskom Kotaru kod Skrada. Kako uhvatiti slap koji se s visine od 70ak metara spušta u kotlinu? Što se sve još tu može zabilježiti, pročitajte u nastavku teksta, a ako želite i osobno fotografirati na toj lokaciji uz savjete  na radionici pejzažne fotografije, pratite i dalje ovu stranicu, jer ćemo samu radionicu najaviti u narednih nekoliko dana!

Slapovi su često na relativno nedostupnim mjestima, zatvoreni u kanjonima brdskih krajeva, pa tako i izvan dometa nezahtjevnijih fotografa. Za razliku od njih, slap o kojem danas govorimo je lako dostupan, od parkirališta izletišta Zeleni Vir dovoljno je desetak minuta lagane šetnje. U proljeće, pogotovo nakon vlažne zime kakva je bila ova, slap ćete čuti dosta prije nego što ga ugledate. Smješten na samom kraju gudure, slap se ruši u potok koji izvire iz špilje nazvane Zeleni vir. Fotografski je slap mnogo zanimljiviji od špilje jer je ista ograđena ustavom te postrojenjem koja regulira ispuštanje vode za obližnju hidroelektranu (prvu u Gorskom Kotaru), pa su fotografske mogućnosti relativno ograničene. Iako, treba reći da je voda u jezeru krasne zelene boje koja je odmor za oči.

DSC_1254

No, vratimo se mi slapu. Prije nego što ga uopće krenemo fotografirati, prvo bi trebali malo vremena potrošiti na jednostavno uživanje u prizoru. Iako se ne radi o slapu Niagare, visina s koje se ovaj slap ruši nije ni  tako mala, pa osim što vidimo plesanje vode po stijenama, slušamo njen huk, i osjećamo vodenu prašinu koju povjetarac koji ovdje vuče raznosi i desetak metara od slapa. Što se zorno vidi na gornjoj fotografiji.

Osim vodene prašine, imamo još dva elementa koja moramo zamjetiti kod fotografiranja ovakvog motiva. Prvi je sama veličina, tj. visina. Za obuhvatiti cijeli slap zajedno s nešto krajolika potreban nam je širokokutni objektiv i to čim bliži 15mm (govorim o senzoru pune veličine), koji će nam dozvoliti slobodnije i zanimljivije kadriranje slapa u njegovom okruženju. Idući je veliki dinamički raspon scene. Zabilježiti sam slap na stijenama nije jako zahtjevno, tu i nema prevelikog dinamičkog raspona. No poželimo li uključiti i nebo tu ćemo već naići na zahtjevniju situaciju koju možda možemo, a vjerojatnije i ne, riještiti gradacijskim ND filtrima. Pretpostavljate da je korištenje GND filtra upitno zbog konfiguracije terena, jer ne postoji nekakva ravna linija horizonta iznad koje ćemo staviti zatamnjeni dio filtra. Polarizacijski filtar će nam donekle pomoći, no i njegova uporaba je ovdje limitirana.

DSC_1278

No, uz ponešto znanja, uporabe navedenih filtara, pažljivog kadriranja, možemo imati i ovce i novce. Dakle, složiiti i nebo i cijeli slap u kadar i još dodati nekoliko kaskadica za dodatan efekt, kao na fotografiji gore.

Ali, ne bi se trebali ograničavati samo na prikazivanje cijelog slapa u krajoliku, jer njegova okolina nudi brojne kompozicije s dužim žarišnim duljinama, s uključivanjem drugih elemenata poput rastlinja, stijena, itd. u kadar, kada slap neće biti prikazan tako velikim, no opet će ponudiiti zanimljive kompozicije.

DSC_1229

Na ovoj fotografiji sakrili smo dobar dio slapa, no uključivanjem biljaka u prednji plan dobili smo zanimljiv kadar koji pobliže prikazuje život oko slapa. Jednostavna blizu-daleko kompozicija koja rabija sivilo stijena.

DSC_1959

Maknemo se sa širokokutnog objektiva i prebacimo se na srednji tele kraj (100injak mm ekv.) moći ćemo uloviti zanimljive detalje oko samog slapa. Stabalca na fotografiji iznad ove možete vijeti kao smetnju nad slapom, ali ako se riješimo svega ostalog, prikazujemo doslovno život na rubu, sa slapom kao bijelom koprenom iza stabalaca.

Ostanemo li na istoj žarišnoj duljini i spustimo objektiv prema dnu slapa, zabilježit ćemo krasnu igru vode na stijenama.
DSC_1964

Rezanjem fotografije u kvadrat naglašavamo igru vode koja stvara brojne mlazove kako se spušta preko stijena različitih oblika i veličina. Kod ovakvih motiva potrebno je paziti na dvije stvari. Jedna je da se ne pretjera s dužinom ekspozicije, pa da ne dobijemo veliku bijelu fleku,a druga stvar je balans bijele boje.

DSC_1964_nedobri

Dakle, ista fotografija, ali balans boje kako je aparat bio zabilježio. Nije to greška aparata, nego su uvjeti jednostavno takvi, dno slapa je u dnu gudure, u sjeni, što će reći u hladnom (plavom) svijetlu, i tu je još sve ono prolistalo granje koje plavoj nijansi dodaje i još zelenu. Na to je vrlo važno obratiti pažnju, jer voda ako je čista (a ova je) onda je prozirna, odnosno bijela, u ovakvim slučajevima. Ne želimo da nam dobar kadar pokvari sitnica kakva je nepravilna boja vode.

Želite li i sami naučiti kako čim bolje fotografirati ovakve motive, uz pomoć naših fotografa  Davorina Mancea i Filipa Lučina, uskoro ćete to moći na radionici pejzažne fotografije koja će se odvijati baš na ovoj lokaciji! Već danas svoj interes možete najaviti na info@fotoklub-cakovec.hr, a za koji dan ćemo izaći s detaljnim programom jednodnevne radionice na Zelenom viru te kanjonu prigodno nazvanom Vražjim prolazom!

Naravno, imate li pitanja vezanih uz članak, ili općenito uz fotografiranje slapova, slobodno ga postavite u komentarima ovdje ili na Facebook-u.

Comments

comments


About Filip Lučin

Fotografijom se aktivno bavim od 2007. g. Pejzažna fotografija mi je strast i zadovoljstvo, a usto volim dijeliti znanje koje stječem na terenu, prateći literaturu i druge fotografe. Član sam fotokluba od samih početaka. Tajnik kluba od 2009. Također sam jedan od predavača na radionicama Osnova digitalne fotografije, te na pejzažnim radionicama. Do sad sam sudjelovao u više skupnih izložaba te sam imao samostalnu izložbu "Četiri godišnja doba" u Gimnaziji Čakovec. Član uredništva u knjigama u izdanju fotokluba.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *