Vodeni svijet

Porečki zalazakOd početka svijeta, u svim je civilizacijama voda jedan od četiri osnovna elementa. Taj izvor života neprestano nadahnjuje ljude te je motiv nebrojenog broja legendi, pjesama, priča i slika a od izuma fotografskog procesa i fotografija.

Fascinaciju vodom (morem, jezerima i rijekama) lako je objasniti kad znamo da je ta nesavladiva i neukrotiva sila od pamtivijeka određivala sudbine pojedinaca i cijelih naroda, uostalom i 75% našeg tijela sastavljeno je od vode. Kao fotografu pejzaža, u Međimurju omeđenom s dvije rijeke, voda se prirodno nametnula kao glavni motiv većine mojih fotografija. Pokušat ću vam približiti tehnike te ponuditi nekoliko savjeta za što uspješnije fotografiranje voda, bilo da je riječ o moru, jezerima, rijekama ili potocima.

Najprije nekoliko rečenica o opremi koju biste trebali imati za uspješno fotografiranje voda. Tronožac

Tronožac omogućava fotografiranje produljenim ekspozicijama, snimanje višestrukih ekspozicija istog kadra (za HDR fotografiju) te snimanje fotografija za panoramu. Tronožac ćemo koristiti svaki put kada želimo savršeno oštru fotografiju (u kombinaciji sa zaključavanjem zrcala i daljinskim okidačem). On je osnovno sredstvo svakog pejzažnog fotografa i trebao bi biti dovoljno čvrst i stabilan da održi fotoaparat mirnim i stabilnim dok fotografirate. Trebao bi biti i dovoljno fleksibilan u podešavanju da vam dozvoljava da fotoaparat postavite u željeni položaj. Provjerite maksimalnu i minimalnu visinu na koju možete postaviti fotoaparat na tronošcu. Jedna od poželjnih opcija je i da imate mogućnost pomicanja centralnog stupa tronošca u svim smjerovima. Ako puno pješačite ili pak na fotografiranje odlazite biciklom, nije na odmet da je tronožac što manji kad je sklopljen.

GND filtri o kojima smo već pisali uvelike će pomoći kod svakog fotografiranja pejzaža pa tako i kod fotografiranja voda.

ND filtri blokiraju dio svjetlosti koja dopire u objektiv fotoaparata i omogućuju produljivanje ekspozicije kada svjetlosni uvjeti to ne dozvoljavaju. Kao i GND filtri dolaze u nekoliko inačica od kojih svaka ima primjenu u fotografiranju voda. O ND filtrima pisali smo više u člancima o dugoj ekspoziciji.

O polarizacijskom filtru i načinima na koje ga koristimo također smo već pisali. On je kao i ostali filtri važna komponenta kreativnog izražavanja u fotografiji, pogotovo jer je efekt koji ima na svjetlo nemoguće u potpunosti simulirati u programima za obradu fotografije.

Iako s obale možete snimiti lijepe i zanimljive fotografije, poželjno je imati gumene čizme tako da možete snimati fotografije iz korita rijeke ili potoka. Pritom valja biti oprezan, paziti da stojimo na čvrstom tlu i ne ulaziti u preduboku vodu. Posebnu pozornost treba obratiti na alge koje prekrivaju stijene i izuzetno su skliske pa postoji velika opasnost od pada. Kod ulaska u rijeku treba paziti i na snagu riječnog toka koji nas u trenu može srušiti i ugroziti nam sigurnost. Drava na primjer, iako se čini bezazlena, u sredini svog toka ima veliku snagu i u ljetnim mjesecima kada je vodostaj nizak i možete ju na nekim mjestima bez problema pregaziti. U kombinaciji sa skliskim i nestabilnim kamenjem na dnu hodanje rijekom može vrlo nezgodno završiti.

Tehnike

Refleksija na jezeruZrcaljenje krajolika na savršeno mirnoj površini vode najčešći je oblik refleksije koji susrećemo na  fotografijama pejzaža. Pri fotografiranju refleksija često ćete podlegnuti iskušenju da snimite samo refleksiju i da liniju zrcaljenja (horizont) postavite u sredinu kadra. Takve fotografije često ne zadrže dugo pažnju promatrača i okarakterizirane su kao dosadne. RGB zalazakOsim što smještanje linije horizonta u sredinu kadra ne doprinosi dinamici fotografije, dio razloga što su takve fotografije nezanimljive sigurno leži i u tome što u biti gledate pola kadra. Drugu polovicu (refleksiju) nema smisla gledati jer je savršena slika prve. Kako onda fotografirati refleksiju a da fotografija bude zanimljiva? Za početak, uključite u prednji plan dio obale s koje snimate ili nešto čega nema u refleksiji. Pomaknite liniju horizonta prema gornjoj trećini kadra tako da veći dio slike zauzima refleksija. Možete i obrnuto, veći dio kadra namijenite krajoliku i nebu, a manji refleksiji s time da opet u refleksiju ne uključite sve detalje iz krajolika. Razlomljena refleksijaOsim mirne površine vode, i ona nemirna nudi refleksije vrijedne fotografiranja. U tom slučaju zrcaljena slika neće biti savršena, ali će nuditi neke druge kvalitete vrijedne naše pažnje. Preporuke iz prethodnog primjera vrijede i ovdje.

Pod refleksijama podrazumijevamo refleksije objekata, no možemo snimiti i refleksije boja, neba na primjer. Prije izlaska i nakon zalaska sunca nebeski svod obojen je nizom boja, od nježne ružičaste do zagasito plave. Te boje reflektiraju se i miješaju sa bojom vodene površine. Najčešći primjer takve refleksije javlja se pri fotografiranju morske površine dugim ekspozicijama.Boje zalaska reflektiraju se na površini mora

Za zaustavljanje kretanja i naglašavanje snage valova ili  vodenog toka koristimo kraće brzine zatvarača i u slučaju valova nastojimo uhvatiti trenutak kada se val razbija o stijenu.  Kod riječnog toka nemamo problema s određivanjem pravog trenutka jer je tok konstantan. Val se razbija na stijeniRiječni tok zaustavljen u trenutkuU oba slučaja postoji realna opasnost da smočite fotoaparat pa preporučam da isti zaštitite. Najjednostavnija zaštita je obična PVC vrećica na kojoj je napravljen otvor za prednji dio objektiva i koju navučemo na fotoaparat. Na objektiv ju možemo pričvrstiti pomoću gume ili samoljepivom trakom. Postoje i gotove kabanice za fotoaparat koje se mogu naručiti putem interneta, a raspon cijena je raznolik.

Za efekt mliječne rijeke i slapova, “ispeglane” površine mora ili jezera potrebne su duže ekspozicije pa je korištenje tronošca neizbježno (ne želite staviti fotoaparat na skliski kamen uz vodu). Za efekt mliječnog toka rijeke ili slapa dovoljna je ekspozicija od 2 sekunde dok će kod “peglanja”  površine jezera ili mora to vrijeme iznositi od desetak do nekoliko desetaka sekundi pa i nekoliko minuta. Što je duža ekspozicija to će efekt biti jači. Taj je efekt najlakše postići na početku i kraju dana jer je tada količina svjetla manja pa korištenje dužih ekspozicija nije problem. Površina mora ispeglana dugom ekspozicijomMliječni tok rijekeŽelimo li isti efekt postići kada svjetla ima u izobilju, koristit ćemo ND filtre. Da biste izbjegli preeksponiranje neba u oba ćemo slučaja koristiti i GND filtre. Slap SopotKada fotografirate slapove posebnu pažnju treba posvetiti vodenoj površini koja ima jako svijetli ton pa postoji opasnost da bude preeksponirana. Rješenje je lagano eksponiranje u desno, odnosno minimalno preeksponiranje slapa koje će se ispraviti u naknadnoj  obradi ili pak snimanje dviju ekspozicija, jedna za slap a druga za okoliš koje će se kasnije spojiti. Ponekad nas ne zanima površina vode već ono što se nalazi ispod nje.  Tada nam refleksije na površini smetaju te da bismo ih uklonili koristimo polarizacijski filtar. Pogled ispod površineZakretanjem filtra možemo fino dozirati količinu refleksija na površini odnosno koliko ćemo prodrijeti ispod površine. Efekt polarizatora ovisi o žarišnoj duljini / vidnom kutu objektiva pa će kod normalnih i tele-objektiva efekt biti vidljiv preko cijelog kadra dok će se kod širokokutnih objektiva efekt očitovati samo u dijelu kadra. Vodene površine koristimo i kao elemente kompozicije pa tako riječni tok može biti linija koja će voditi promatrača kroz kadar ili će površina mora / jezera poslužiti kao okvir glavnome motivu.Rijeka kao linija vodilja

To bi bilo ono osnovno o fotografiranju voda. Želite li tehnike iz članka savladati u praksi, fotoklub Čakovec organizira radionice pejzažne fotografija na rijeci Dravi kroz koje vas vode iskusni pejzažni fotografi. Prijaviti se možete ovdje.

.

.

.

.

Comments

comments


About Davorin Mance

Zaljubljenik u pejzažnu fotografiju i predavač na radionicama Osnove digitalne fotografije , Pejzažne fotografije i Photoshop radionici. Član je Fotokluba Čakovec od 2009. a 2015. izabran je na fukciju predsjednika FKČK. Do sada je jednom izlagao samostalno i nekoliko puta na zajedničkim izložbama članova Fotokluba Čakovec. Dio je uredništva svih do sada, pod okriljem fotokluba izdanih knjiga.

One comment:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *