Pejzažna fotografija: kompleksna obrada (krivulje)

U novom nastavku prikazivanja obrade pjezažne fotografije, obrađujemo zalazak sunca na plavom nam Jadranu. Kompleksnost iz naslova dolazi iz velikog dinamičkog raspona zabilježenog na fotografiji. Treba reći da je korišten ND8 gradacijski filtar (zatamnjuje tri blende) da bih ujednačio prednji i zadnji plan. Kako je sunce već bilo blizu obzora i sakriveno iza nešto oblaka, a da se zabilježi kretanje valova  koristio sam  dužu ekspoziciju (3 sekunde), fotografija je ukupno nešto svijetlija od idealne. No to sam napravio planirano kako bih imao dovoljno detalja u stijenama u prednjem planu, računajući da mi dinamički raspon senzora daje dovoljno manevarskog prostora u obradi. Za početak, prikazujem originalnu fotografiju iz aparata, zajedno s pripadajućim histogramima.

originaloriginal_histogramoriginal_RGBhistogram

Fotografija koja je ponešto presvijetla s manjkom kontrasta. Ako pogledamo RGB histogram, primjetiti ćemo da je crveni kanal poprilično naguran u desno. Na fotografiji je to dio gdje sunce odostraga obasjava oblake. Tih nekoliko oblaka je bijelo do svijetlo žuto.

Prvi korak u obradi biti će potamnjivanje fotografije korištenjem kompenzacije ekspozicije za 2/3 blende, odnosno za –0.7 vrijednosti kompenzacije.

kompenzacija -0.7kompenzacija -0.7 histogramkompenzacija -0.7 RGBhistogram

Ovim korakom smo dosta potamnili fotografiju. Stijene u prednjem planu su baš kako sam htio, dosta tamne, no s dovoljno detalja. More je također tamnije s nešto žute i narančaste koja se reflektira s neba. Visoki oblaci i nebo su isto potamnili i dobili otprilike onaj ton koji sam vidio i zamislio da želim prikazati na fotografiji. Jedina nuspojava je da se svijetli oblaci sad još više ističu jer ih ovaj korak nije toliko potamnio koliko i ostatak fotografije. To se i dalje vidi na RGB histogramu, no ako usporedite ta dva grafikona, vidjeti ćete da smo povratili dosta piksela s desne strane histograma.

nebo krivulja_selekcijanebo krivulja histogramnebo krivulja
Iako je nebo sa prethodnim korakom dobilo na zanimljivost, želio sam još malo kotrasta na oblacima, stoga sam koristeći krivulju lagano potamnio srednje tonove da bih dobio još malo više drame na nebu. Selekcija je preko cijelog neba, no krivulja je djelovala najviše na tamnije dijelove neba.

more krivulja selekcijamore krivulja histogrammore krivulja

Nakon neba, vrijeme je bilo i za prednji plan, tj. zapjenjeno more. Krivuljom sam potamnio tamne dijelove (stijene i more koje nije pretvoreno u maglicu) a posvjetlio srednje(manje) i svijetle dijelove (više). Tako sam dobio veći kontrast na tome dijelu i još više naglasio zapjenjenost valova koji se lome o stijene.

krivulja tamni horizont selekcijakrivulja tamni horizont histogramkrivulja tamni horizont

Idući korak je bio da se malo zatamni kopno na horizontu. Ovaj korak nije velik, ni ne zahvaća veliki dio fotografije, no bitan je jer pojačava ukupni kontrast koji vidimo, jer od tamno sive prelazi gotovo u crnu. Što je i normalno, jer ako vam sunce tuče u oči, nećete baš dobro vidjeti detalje u sjeni. A niti vaš fotoaparat.

Posljednji korak (barem što se boja tiče) je bio riješavanje svijetlih oblaka koji su lagano izgorjeli, tj. prešli su prag dinamičkog raspona senzora. Stavljanjem kompenzacije na –1.5 ili 2 u prvom koraku, mogao sam povratiti detalje iz tog dijela, no kompletna fotka bi tada tražila drastičnije obrade u svim drugim segmentima. A to je nešto što pokušavam izbjeći kad god mogu. Jer, suptilniji koraci daju po mome iskustvu bolja i prirodnija rješenja. Dakle, kako nisam želio kompenzacijom riješavati preosvjetljenost tog dijela, odlučio sam se poslužiti, nazovimo je tako,  malom varkom.

žuta izgoreno nebo selekcijažuta izgoreno nebo balans boja
Označio sam samo te oblake koji su presvijetli te sam se poigrao balansom boja. Dakle, presvjetle dijelove nisam na silu potamnjivao (što sam mogao krivuljom), nego sam im dodao žute boje. Tako sada ti dijelovi ne odskaču toliko bojom od ostatka fotografije. Na RGB histogramu možete vidjeti da su se sve boje (osim nešto malo zelene) pomakle prema lijevom rubu, što znači da više nema potpuno bijelih piksela, što je ono što sam i htio.
žuta izgoreno nebo rgbHistogram

konačno
I na kraju, konačna verzija fotografije, očišćena od kapljica mora s filtra te komadića stijene koji mi je ušao u kadar u blizini horizonta s lijeve strane fotografije.

Da zaključim, serijom malih koraka ujednačio sam kontrast na fotografiji, boje približio onim viđenim na sceni i sve zajedno dobio jednu toplu i dinamičnu fotografiju ljetnog zalaska. Kliknite na donju fotografiju da bi vam se učitala u punoj veličini i tako na jednom mjestu vidite sve promjene na fotografiji.

svi koraci

Treba na kraju naglasiti da svaki autor može drugačije doživjeti neku scenu, tako da bi netko drugi ovu fotografiju obradio da bude još vatrenija, netko bi prigušio boje, itd. Sve su to valjani pristupi i ovise o stilu i sklonostima fotografa. Ja sam želio naglasiti da se obrada fotografije radi u malim koracima kako bi na kraju dobili ujednačenu fotografiju.

Ovime bih zaključio ovaj kratak serijal o obradi fotografija. Cijenio bih vaša mišljenja, radite li i vi tako, imate neki drugačiji pristup? Ako vam se članak svidio, slobodno ga podijelite na društvenim mrežama!

Comments

comments


About Filip Lučin

Fotografijom se aktivno bavim od 2007. g. Pejzažna fotografija mi je strast i zadovoljstvo, a usto volim dijeliti znanje koje stječem na terenu, prateći literaturu i druge fotografe. Član sam fotokluba od samih početaka. Tajnik kluba od 2009. Također sam jedan od predavača na radionicama Osnova digitalne fotografije, te na pejzažnim radionicama. Do sad sam sudjelovao u više skupnih izložaba te sam imao samostalnu izložbu "Četiri godišnja doba" u Gimnaziji Čakovec. Član uredništva u knjigama u izdanju fotokluba.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *