Fotografija u grafikonu–histogram

Za svjetlo na fotografiji možemo reći da je lijepo, da je zlatno, prigušeno, prejako, itd. No možemo ga predstaviti brojkama i staviti na grafikon, na  matematički način prikazati kako je svjetlo raspodjeljeno na fotografiji. Taj grafikon nazivamo histogram i danas ću objasniti što je te kako bi ga valjalo čitatati i koristiti u obradi fotografije.

histogram
Histogram svjetlosti
rgb_histogram
Histogram boja

Kad sam razmišljao kako ću i što pisati u pejzažnoj kuharici, znao sam da ne želim pisati o tehnikalijama, o mega, giga ili kakvim već pikselima, o brzini fokusa ili što ja znam kakvim brojkama. Histogram je ponekad dio takvih promišljanja, jer je to u biti matematička prezentacija nekih detalja fotografije. No, da bih pripremio teren za iduće tekstove koje planiram pisati, moram pokriti histogram.

Dakle, što je histogram? Ukratko i pojednostavljeno, histogram prikazuje raspodjelu svjetla u fotografiji. Ima vrijednost od 0 s lijeve strane do 255 na desnoj strani. To je 255 nijansi sive,  s time da je 0 potpuno crno a 255 potpuno bijelo. Visina stupaca pokazuje nam koliki relativni udio piksela fotografije spada u pojedinu od 255 razina. Osim histograma svjetlosti postoji još i histogram boja. Kao što možete pretpostaviti, taj nam pokazuje raspodjelu svjetline u tri osnovne boje u fotografiji. Oba možete vidjeti na zaslonu svojeg fotoaparata i kasnije u programima za obradu.

Kako i zašto čitati histogram? Prvo – zašto. Mnogi će reći da bismo vidjeli jesmo li smo preeksponirali ili podeksponirali fotografiju. Istina, možemo ga koristiti za tu svrhu, iako, mnogi ili svi aparati će vam sami ponuditi da odmah na ekranu aparata upozore je li fotografija otišla u jedan ili drugi ekstrem. Također ćemo moći vidjeti je li nam je fotografija ukupno pretamana ili presvijetla. No, za sve to u pravilu imamo vlastite oči, koje će nam i bez histograma dati informaciju kakva je fotografija koju smo snimili.

Također, dobra informacija koju nam histogram daje jest količina kontrasta na fotografiji. Iako to relativno lako možemo popraviti u obradi, ipak ako je moguće trebali bismo težiti da fotografija iz aparata dolazi gotovo spremna za objavu, da naknadne korekcije budu minimalne kad god je to moguće. Dolazimo do prve zamke oko histograma, jer se često kaže da bi dobar histogram trebao izgledati kao brdo, koje se postepeno diže iz donjeg lijevog kuta, uzdiže relativno strmo s blagim vrhom pa se isto tako opet spušta premo donjem desnom kutu. To vrijedi ako je fotografija koju snimamo relativno malog dinamčkog raspona.

Osim da nam je fotografija dovoljno kontrastna (ovo ću objasniti u dijelu o obradi) histogram boja će nam pokazati još jednu dosta važnu stvar koju teško možemo odmah zapaziti, a to je preeksponiranost ili podeksponiranost neke od tri osnovne boje. Kad fotografiramo kadrove koji imaju dosta živih boja koje su dobrano osvjetljene relativno lako će nam se desiti da nam koji od kanala (često crveni) bude preeksponiran, iako će nam histogram svjetline pokazivati da je sve u redu. Ako su detalji u boji koja nam je pobjegla izvan limita relativno sitni u kadru, to neće biti veliki problem, no ako imamo veću površinu te boje, shvatit ćemo da je zbog preeksponiranja pojedine boje došlo do gubitka detalja na tom dijelu pa možemo reći da fotografija postaje plošnija, s manje kontrasta.

Iduće pitanje koje se nameće jest: ima li pravilnog histograma, tj. ako histogram nije kao brdašce znači li to da je takva fotografija tehnički i/ili umjetnički neispravna?
Pogledajmo ova tri histograma.

podeksponiranpravilanpreeksponiran

Gledajući strogo korištenje svjetlosti, rekli bismo da prvi histogram označava fotografiju koja je podeksponirana, srednji fotografiju s pokrivenim svim tonovima od tamne do svijetle, a posljednji nam kazuje da je fotografija preeksponirana, odnosno presvijetla.

No, je li to baš tako? Pogledajmo redom fotografije koje stoje iza prikazanih histograma.

DSC_9622
Ovoj fotografiji pripada prvi histogram s lijeva. Zalazak sunca negdje na jadranskoj obali zahvaćen je teleobjektivom. Boja sunca i tamnog neba sa siluetom kopna vjerno je prenesena.

DSC_6422
Kao što vidite fotografija čiji histogram izgleda zadovoljavajuće, u stvarnosti i ne izgleda baš najbolje. Obradom sam ovdje histogram doveo da ne ispada van iz grafikona, ali kako vidimo ova fotografija ne valja.

DSC_8216

Ovo pak je fotografija kojoj pripada histogram s desne strane. Sivi magloviti dan na jezeru, crno bijela kontrastna verzija se nametnula sama po sebi.

Kao što se iz gornjih primjera vidi, histogram se ne smije promatrati kao zasebni entitet, nego samo uz fotografiju kojoj pripada i to tako da procijenite nedostaje li možda na fotografiji kontrasta. Kontrast je vrlo bitan. I to ne samo kontrast preko cijele fotografije, nego i lokalni kontrasti na pojedinim djelovima fotografije. O tome ću detaljno pisati u idućem članku.

Za kraj, pogledajmo dvije verzije iste fotografije zajedno s pripadajućim histogramima.

fali kontrastahist_fali_kontrast

Fotografija je nastala u jesensko prijepodne kad se magla već počela razilaziti tjerana laganim vjetrom. Sunce je obasjavalo maglu i  drveće difuznim svjetlom, no to se baš do kraja na ovoj fotografiji ne osjeti. Magla je siva, krajolik također prigušenih boja. Ako pogledamo histogram, primjetit ćemo da na desnoj stranih gdje su smještene svijetle vrijednosti uopće nema podataka, dakle fotografija je pomalo pretamana i da bi scena došla do izražaja, treba je posvijetliti. Za to ima više načina, no ova konkretna je posvjetljena tako da se u osnovnoj obradi krajnja točka histograma povukla ulijevo i tako označilo da ono što je sivo postaje bijelo.

fali kontrasta-popravakhist_kontrast
To je rezultiralo svjetlijom i kontrastnijom fotografijom. Ne samo da je magla svijetlija, nego je i drveće u magli dobilo dubinu. Drveće je u prednjem planu također kontrastnije, a boje su (pogotovo žute i crvene nijanse) življe i privlačnije. Često će fotografija izgledati dobro ako svjetlost na fotografiji i nije prikazana preko cijelog histograma, ali to su malo specifičniji uvjeti kao što ste mogli vidjeti na gornjim primjerima.  Na kraju da napomenem, donja fotografija je bolja jer su tonovi na njoj rastegnuti od potpuno crne do potpuno bijele (ili vrlo blizu potpuno bijele), a histogram nam samo pokazuje da je to tako i matematički.

Comments

comments


About Filip Lučin

Fotografijom se aktivno bavim od 2007. g. Pejzažna fotografija mi je strast i zadovoljstvo, a usto volim dijeliti znanje koje stječem na terenu, prateći literaturu i druge fotografe. Član sam fotokluba od samih početaka. Tajnik kluba od 2009. Također sam jedan od predavača na radionicama Osnova digitalne fotografije, te na pejzažnim radionicama. Do sad sam sudjelovao u više skupnih izložaba te sam imao samostalnu izložbu "Četiri godišnja doba" u Gimnaziji Čakovec. Član uredništva u knjigama u izdanju fotokluba.

One comment:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.