Gospodar prostora – uvod u kadriranje.

Nakon duge ekspozicije vraćamo se osnovama i ovaj tjedan pišemo o kadriranju.

Zir

.

Kadriranjem uokvirujemo/izrezujemo dio prostora koji gledamo te ga kao zasebnu cjelinu prezentiramo na fotografskoj slici.  Budući da ljudski vid nije strogo ograničen četverokutnim okvirom, dolazi do razlike u percepciji motiva u prirodi i na fotografiji. Upletemo li u priču još i našu psihu, stvar postaje još zanimljivija jer ponekad stvari koje su očite zanemarujemo jer smo koncentrirani na glavni motiv fotografiranja. Zbog toga je potrebno pridržavati se nekoliko smjernica kako bi naša fotografija pejzaža bila što privlačnija oku promatrača.

Čistoća kadra

Loše kadriranje, neuredni rubovi

Kadar će nam biti „čist“ kada iz njega maknemo sve ono što ne želimo na fotografiji. Zbog toga je prije fotografiranja potrebno upitati se što i na koji način želimo prikazati fotografijom, odnosno što ne želimo uključiti u nju. Prilikom realizacije potrebno je kretanjem oko motiva i približavanjem te različitim rakursima kamere pronaći kadar koji će odgovarati izabranom motivu i priči / poruci koju želimo prenijeti. Legendarni američki fotograf pejzaža Ansel Adams rekao je: „Dobar fotograf zna gdje se treba postaviti“.

Čisti rubovi kadra

Pronašli smo odgovarajući položaj te odredili smjer i rakurs snimanja. Sada trebamo obratiti pažnju na rubove kadra jer ćemo na taj način izbjeći da u fotografsku sliku uključimo nepoželjne elemente. To su u većini slučajeva grančice, travke, stupići i ostali slični objekti koje zanemarimo prilikom kadriranja. Zbog činjenice da većina tražila dSLR fotoaparata ne pokriva vidno polja objektiva u potpunosti, postoji mogućnost da se ometajući element nađe u kadru a da toga nismo ni svjesni. Naravno, ako se radi o sitnijim objektima, vrlo lako ćemo ih ukloniti pomoću nekog od programa za obradu fotografija.

.

Pravilo trećina

Podjelimo li kadar po širini i visini na trećine, dobit ćemo mrežu od po dvije okomite i horizontalne linije koje se sijeku u četiri točke. Linije nazivamo linijama trećina a njihova sjecišta žarišnim točkama.

Linije trećina

U pejzažnoj se fotografiji pravilo trećina često primjenjuje čak i kad osoba koja fotografira nije svjesna postojanja tog pravila jer njegovom primjenom fotografije jednostavno izgledaju bolje. Preporuka je da glavni motiv postavimo na jednu od linija trećina i u blizinu jedne ili više žarišnih točaka. Isto tako fotografija će bolje izgledati ako svijetlija (osvjetljena) strana motiva bude okrenuta prema sredini kadra.

.

Linija horizonta

Linija horizonta bi na fotografiji pejzaža trebala biti vodoravna, pogotovo ako je fotografskom slikom prikazana neka vodena površina, jer će u protivnom slika djelovati čudno i neprirodno. Položaj linije horizonta u kadru će ovisiti o fotografiranoj sceni, odnosno o rasporedu nama zanimljivih elemenata.

Horizont na gornjoj liniji trećina

Ako se ti elementi pretežno nalaze u donjem dijelu kadra liniju horizonta ćemo postaviti otprilike na ili u blizinu gornje linije trećina. Ako pak se zanimljivi elementi nalaze pretežno u gornjem dijelu kadra (oblaci, krošnje drveća, planinski vrhovi…) liniju horizonta smještamo na ili u blizinu donje linije trećina. Ove su preporuke plod iskustva nekoliko generacija fotografa, no nisu konačne i ne moraju se bez pogovora slijediti.

Horizont na donjoj liniji trećina

Postavljanem linije horizonta u sredinu kadra, na primjer kada fotografiramo refleksije, uravnotežujemo fotografiju i postižemo da djeluje smirujuće. Naravno, dinamika ili smirenost kadra u većoj će mjeri ovisiti o položaju i međusobnom odnosu elemenata na fotografiji nego o položaju linije horizonta. Moja preporuka je da prilikom fotografiranja refleksija u prirodi prednji plan ispunite nečim čega nema u refleksiji (cvijeće ili panj na obali jezera). Time ćete postići da fotografska slika bude uravnotežena ali ne i dosadna.

Horizont u sredini

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Točke interesa

Svaka bi fotografija trebala imati dio na kojem će se oko promatrača zadržati / odmoriti i od kojeg će dalje krenuti po kadru te se vraćati natrag. Takvo mjesto nazivamo točkom interesa ili fokalnom točkom fotografije.

Jedna točka interesa

Odgovorom na pitanja poput: što je naš glavni motiv i što je to oko čega gradimo kompoziciju, pronaći ćemo glavnu točku interesa u našoj budućoj fotografskoj slici.

Nakon što smo odredili glavnu točku interesa razmotrimo kako tu točku naglasiti i osnažiti njezinu poziciju jer što je točka interesa snažnija to je fotografija zanimljivija. Nekoliko je stvari kojima možemo osnažiti točku interesa. To su položaj, veličina, oblik, boja (svijetlina), zamućenje i linije vodilje.

Pri određivanju položaja točke interesa možemo si pomoći primjenom pravila trećina. Već sam spomenuo da ćemo smještanjem glavnog motiva (točke interesa) na jednu od linija trećina postići da fotografija izgleda bolje i zanimljivije. Efekt će biti jači ako točku interesa postavimo u blizinu jedne ili više žarišnih točaka.

Veličina glavnog motiva u odnosu na cijeli kadar direktno utječe na snagu tog motiva; dakle što je motiv veći / naglašeniji to će više pažnje privlačiti i obrnuto.

Poželjno je da svojim oblikom glavni motiv fotografije slijedi neku od linija trećina ili povezuje dvije ili više žarišnih točaka. Također, različita tekstura glavnog motiva i pozadine pomoći će da se isti istakne pogotovo ako je glavni motiv okružen ponavljajućim oblicima / teksturama.

Isticanje bojom

Boja / svjetlina glavnog motiva ističe ga na fotografiji ako ga suprotstavimo kontrastno osvijetljenoj pozadini. Pošto u nekim slučajevima nismo u mogućnosti pomaknuti glavni motiv, potrebno je korigirati svoj ili položaj kamere, odnosno pričekati da svjetlosni uvjeti postanu optimalni.

Zamućenje (blur) dijela kadra oko glavnog motiva, na primjer tok rijeke oko stijene ili trag oblaka oko stabala ili planinskog vrha ističe glavni motiv na fotografskoj slici. Zamućenje dijela kadra može se postići i korištenjem plitkog polja dubinske oštrine ( DOF ) i to u slučajevima kada koristimo teleobjektiv.

U nekim slučajevima korisno je uključiti i sekundarne točke interesa no treba biti oprezan i ne pretjerati u tome jer ćemo postići suprotan efekt od željenog i zbuniti  promatrača.

Više točaka interesa
.
.
.

Linije vodilje

Linije vodilje pojačavaju snagu glavnog motiva tako da vode oko promatrača prema njemu povezujući glavnu i sporedne točke interesa odnosno glavnu točku interesa s prednjim planom i pozadinom. Te linije mogu biti opipljive (cesta, drvored, rub oranice, obala rijeke…) ili zamišljene (povezuju slijed stjena, lokvica, planinskih vrhova…). Osobito su poželjne konvergirajuće linije koje jako pojačavaju dojam perspektive, a idealno je kada završavaju u točki interesa. Efekt konvergirajućih linija ovisit će o objektivu koji koristite i položaju s kojeg snimate. Da ne duljim, efekt je najjači kada fotografirate širokokutnim objektivom s pozicije između dvije linije.

Cesta kao linija vodilja

.

..

Uokvirite motiv

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uokvirite motiv

U većini slučajeva želimo imati čiste rubove kadra kako ne bismo odvlačili pažnju od glavnog motiva. No ponekad će nam, upravo suprotno, popunjeni rubovi kadra pomoći da svu pažnju usmjerimo na glavni motiv i to tako da ga uokvirimo, okružimo njegovim prirodnim okruženjem. To mogu biti stabla, otvor špilje, procjep u stijeni, rupa u oblacima, i drugo. Djelovi koji uokviruju motiv mogu biti u različitim planovima fotografije (trava u prednjem planu i oblaci u pozadini). Bitno je pripaziti da taj okvir ne smeta glavnom motivu i da ne odvlači pažnju s njega.

U idućem nastavku čitajte o formatima i obrezivanju fotografije (crop).

Autor teksta, Davorin Mance, zaljubljenik je u pejzažnu fotografiju i predavač na radionicama Osnove digitalne fotografije te Pejzažne fotografije. Član je Fotokluba Čakovec od 2009. a posljednje dvije godine je i potpredsjednik kluba. Do sada je sudjelovao na nekoliko zajedničkih izložaba članova Fotokluba Čakovec.

Comments

comments


About Davorin Mance

Zaljubljenik u pejzažnu fotografiju i predavač na radionicama Osnove digitalne fotografije , Pejzažne fotografije i Photoshop radionici. Član je Fotokluba Čakovec od 2009. a 2015. izabran je na fukciju predsjednika FKČK. Do sada je jednom izlagao samostalno i nekoliko puta na zajedničkim izložbama članova Fotokluba Čakovec. Dio je uredništva svih do sada, pod okriljem fotokluba izdanih knjiga.

6 comments:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *