Nikola Tanhofer: O boji

Autor: Nikola Tanhofer
O boji
Izdavač: ADU i Novi Liber d.o.o., Zagreb
Godina izdanja: 2008.
Jezik: hrvatski
Br. stranica: 144
Uvez: meki, 21 x 27 cm
ISBN: 978-953-6045-55-6
Područje: teorija boja
Kazalo/Indeks: da
Cijena: 220,00 knPročitajte članke o drugim naslovima u foto-lektiri.
          301_resize_300

_____________________________________________

logo_foto_lektira

PišeDavor Žerjav (autor knjiga Promišljati fotografskiKôd fotografske slikeLICA i Kreativna makrofotografija)

O boji

Sveučilišni profesor i hrvatski filmski snimatelj i redatelj Nikola Tanhofer, utemeljitelj hrvatske škole filmskog snimanja, za potrebe studija na Akademiji Dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu sastavio je nekoliko skripti, priručnika i knjiga. „Filmska fotografija“ temeljni je udžbenik hrvatske škole kinematografskog snimanja koji je kasnije nadopunjen djelom „O boji“. Ta je knjiga nastala iz  bilježaka, tekstova i popratnog materijala koje je nakon Tanhoferove smrti prikupio njegov bliski suradnik, docent Silvestar Kolbas (Tanhofer se posljednjih godina svoga života intenzivno bavio fenomenom boje na filmu i na srodnim medijima). Knjigu je grafički uredilo uredništvo časopisa „Majstor“, a suizdavač je Novi Liber.

O boji“ je svakako kapitalno (i pionirsko) djelo hrvatske stručne literature o primjeni boje u filmskoj i fotografskoj umjetnosti. U bibliografiji na kraju knjige navodi se 40-tak naslova iz područja enciklopedistike, teorije filma i fotografije, teorije boje u umjetnosti pa čak i književnosti (Krleža). Temeljno djelo svjetske literature o teoriji boje u umjetnosti jest Ittenova knjiga „Kunst der Farbe“ koja je odigrala značajnu ulogu u strukturiranju Tanhoferova djela. No, Tanhofer ne sabire samo i ne reproducira podatke iz različitih područja bavljenja bojom; zahvaljujući bogatom filmskom, kinematografskom i televizijskom iskustvu nadogradio je postojeće sadržaje i znanja o boji i tako nam u naslijeđe ostavio zaista vrijedno djelo koje prerasta okvire priručnika i sveučilišnog udžbenika te postaje djelo opće kulturne vrijednosti.

 

Knjiga je strukturirana jasno i pregledno, u osam poglavlja. U prvom poglavlju „Osnovni pojmovi“ autor se bavi osnovama teorije boje (boja ili crno-bijelo, razlikovanje i imenovanje boja, što je boja, atributi boje, Munsellov sustav klasifikacije boja, što je svjetlo, bijelo svjetlo, spektar vidljivog svjetla). U drugom poglavlju „Nastanak boja“ autor obrazlaže kako nastaje boja, trikromatsku teoriju gledanja, aditivnu i supstraktivnu sintezu boja. Treće poglavlje „Međusobno djelovanje boja“ obrađuje fenomene međudjelovanja boja (paslike, adaptacije na boju i svjetlo, interval, odnos boja – podloga i komplementarne boje). U četvrtom poglavlju „Sistematizacija boja“ autor prema postojećim teorijama (koje postoje još od vremena Goethea) sistematizira boje u primare, sekundare i tercijare, pišući i o svjetloći čistih boja, suzvučju boja i komplementarnim parovima. Peto poglavlje „Harmonija boja“ bavi se jednom od ključnih sastavnica kreativnog i inteligentnog korištenja boja kao sredstva izražavanja na filmu i srodnim medijima i na svjež način progovara o postizanju suglasja boja na slici (harmonija boja, simultani učinak, učinak bliskih boja, komplementarni učinak, harmonični trozvuci primara, sekundara i tercijara, harmonični četverozvuci, miješani trozvuci primara i sekundara, ekspresivni učinak količine, stereoskopski učinak, „oštre“ i „neoštre“ boje, inducirane boje, odnos osvjetljenja i zasićenosti boje). U šestom poglavlju „Kompozicija boje“ Tanhofer analizira nekoliko primjera korištenja boje kao kompozicijskog sredstva u slikarstvu i u filmu. Sedmo je poglavlje pod imenom „Reprodukcija boje“ autor rezervirao za tehnička pitanja postizanja vjernosti u reprodukciji boja na filmu – ono će svojim temama biti od velike koristi na samom snimanju i razvijanju snimljenog materijala (reprodukcija boje, testiranje filma, temperatura boje, Kelvinova skala, standardno crno tijelo, mired, praktično mjerenje temperature boje, tehnika reprodukcije boje na filmu, senzibilizacija filmskih materijala, vrste svjetla, temperatura boje i mrežni napon, „hladno“ i „toplo“ svjetlo, filtri za snimanje u bojama). Osmo je poglavlje „Zaključni dio“ sastavljeno od bibliografije, sažetaka poglavlja, kazala pojmova i kazala osobnih imena i filmskih naslova.

 

Knjiga je otisnuta na kvalitetnom kunstdrucku, s koloristički vrlo pomno reproduciranim crtežima, ilustracijama i slikama koje prate sadržaj teksta. Grafičko uređenje podređeno je osnovnoj namjeni knjige – ona je sveučilišni udžbenik. Margine su iskorištene za dodatna objašnjenja, bilješke i upućuju na daljnje proučavanje drugih izvora i autora. Tekst je vrlo jasan i čitak pa je kroz sadržaj vrlo ugodno prolaziti. Osim toga, tekst prate brojne ilustracije, sheme, tablice i slikovni primjeri koji uvelike obogaćuju doživljaj teksta.

 

Zbog delikatnosti boje kao izražajnog sredstva u vizualnim umjetnostima potrebno ju je dobro poznavati. Djelo „O boji“ Nikole Tanhofera to područje vrlo dobro pokriva pa će knjiga biti od velike koristi ne samo filmskim i tv-snimateljima, već i fotografima.

 

Nikola Tanhofer – životopis

 

Nikola Tanhofer (1926 -1998) bio je najsvestraniji autor hrvatske kinematografije: snimio je 25 kratkih i 7 dugometražnih filmova, režirao 5 kratkih i 8 dugometražnih filmova, autor je ili koautor scenarija 5 dokumentarnih i 5 igranih filmova. Znao je pomoći i u montaži, u laboratoriju i pri snimanju tona. Snimio je cijeli niz televizijskih filmova i emisija, neke je i režirao. Napisao je više stručnih radova, skripata, udžbenika i knjiga o filmskoj fotografiji. Za snimateljski rad i za režiju dobio je sva moguća priznanja i nagrade koje su se u domaćoj kinematografiji mogle dobiti.

 

Fotografijom se Tanhofer počeo intenzivno baviti kao srednjoškolac u Zagrebu. Već je 1945. u Jadran filmu snimao reportažne storije za tadašnji mjesečni filmski Pregled. Zastava (1948 – 49) je prvi Tanhoferov snimateljski rad na dugometražnom filmu, Nije bilo uzalud (1957) prva režija dugometražnog filma, a H-8(1958) najveći režiserski uspjeh.

 

Ipak, kamera je bila i ostala najdublja i najtrajnija Tanhoferova filmska ljubav. Godine 1969. osnivač je i do kraja života profesor snimateljskog odsjeka Filmskog odjela Akademije dramske umjetnosti. Njegova knjiga Filmska fotografija (1981) klasično je djelo u nas na tome području. Posljednjih godina života Tanhofer se intenzivno bavio fenomenom boje na filmu i u srodnim medijima, a rezultat je ova knjiga.

Više o Tanhoferu.

Comments

comments


About Davor Žerjav

Davor Žerjav je član Fotokluba Čakovec od 2009., zaljubljenik u fotografiju, autor knjiga "Promišljati fotografski", "Kôd fotografske slike", "LICA" i "Kreativna makrofotografija" te pokretač Edukativne biblioteke Fotokluba Čakovec i biblioteke Fotomonografije Fotokluba Čakovec. U klubu u suradnji s kolegom Sinišom Ludašem - Pixinom vodi radionicu Portretna fotografija, s kolegom Davorinom Manceom vodi radionicu Praktična reklamna fotografija, i Ljetnu školu fotografije za djecu. Bavi se studijskom i portretnom fotografijom. http://davorzerjav.from.hr/

One comment:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.